Zatvorenikova dilema je klasični primjer iz teorije igara koji ilustrira kako dva ili više aktera donose odluke u situacijama gdje su interesi pojedinca i kolektiva u sukobu.
Također je važno naglasiti zašto je Balkan potreban Evropi, onoliko koliko je Evropa potrebna Balkanu? Zbog toga jer nas historija uči važnim lekcijama. Političko 20. stoljeće počelo je atentatom u Sarajevu 1914. godine, a završilo genocidom u Srebrenici 1995. Zar to nije dovoljan podsjetnik da stabilnost Balkana mora biti evropski prioritet? (20. maj 2025. godine)
Iz našeg ugla ključno je pitanje gdje će se u svemu tome naći naš region, koji je kroz istoriju uvijek bio neka vrsta političkog senzora globalnih procesa koje su kreirale velike sile. Tema svakako zaslužuje daleko dublju i opširniju elaboraciju. (20. maj 2025. godine)
Danas u vrijeme kompleksnih društava i krize globalnog poretka, kada puca lanac globalnih demokratskih veza i svijet se sve više polarizira, zatvarajući se u svoje etničko-nacionalne, religijske, ekonomske i druge identitete, opravdano je i nužno pitanje multipolarnosti. Društva se preko svojih nacionalnih država zatvaraju u sebe, strahujući za svoje identitete u novim i nepredvidivim fenomenim...
Bosna i Hercegovina se suočava s vremenom u kojem više nije dovoljno oslanjati se na zastarjele paradigme i očekivati da će se geopolitičke silnice prilagoditi našim interesima. Ključno je što prije započeti ozbiljne konsultacije i strateško promišljanje, jer odgađanje ovih razgovora ne znači samo gubitak inicijative, već i rizik da će odluke o našoj budućnosti donositi drugi, bez našeg učešća.
Historija političkog opredjeljivanja arhetipsko je bošnjačko, bosansko pitanje. Arhetipskim u ovom slučaju smatramo onaj Jungov hipotetički konstrukt koji označava sveopći, naslijeđeni okvir cjelokupnog iskustva, koje treba da olakša snalaženje u životno važnim, kriznim situacijama.
Progres BiH na putu euro-atlantskih integracija proporcionalan je uključenosti Sjedinjenih Američkih Država u političke procese u BiH.
Vanjska politika Srbije prema susjednim državama od devedesetih do danas može se okarakterisati kao politika nečasnog kontinuiteta, uz manje zanemarive oscilacije.
Subotnji Svesrpski sabor mogao bi se promatrati kao još jedan u nizu nacionalističkih okupljanja prepunih folkloristike i patetike. Ipak, pažljivija analiza otkriva da ovaj događaj ima mnogo dublje geopolitičke implikacije. Nije to bila puka predstava o jedinstvu srpskog naroda, niti o jedinstvu crkve, politike i konzervativne akademske elite oslikane u SANU-u, već u svojoj srži geopolitički do...
Srbija je u nacionalnom klimaksu. Deklaracija svesrpskog sabora od 9. juna ove godine predstavlja kulminaciju njene historijske regresije. Hrabriji bi napisali da je ona vrhunac primordijalnog ludila od pada Slobodana Miloševića. Deklaracija u svom sadržaju nije eksplicitno najavila nove sukobe, kao što je Milošević najavio 1989. godine na Gazimestanu svom milionskom auditoriju da "smo pred bit...
1 2 3 … 7 Sljedeća »
