Možemo nešto naučiti i iz sporta. Kada su mnogi otpisali fudbalsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine, vizija i liderstvo selektora, uz organizaciju i kvalitet igrača, donijeli su pobjedu nad nogometnom velesilom Italijom.
Vaša ekselencijo ministre El Orabi,
Poštovani ministre Lakiću,
Vaše ekselencije, gospodo Alkalaj, Haggag i Ginkel,
Dragi gosti iz poslovne i akademske zajednice,
Članovi IGES-a,
Dame i gospodo,
Dobro došli na četvrtu godišnju konferenciju IGES-a, instituta koji uspješno integriše geopolitiku, ekonomiju i sigurnost u jedinu cjelinu.
Dozvolite mi da izrazim iskreno zadovoljstvo što danas imamo priliku razgovarati o izazovima globalne političke i ekonomske transformacije svijeta, procesa koji neminovno prati i tematika energetske sigurnosti, jednog od ključnih pitanja savremenog međunarodnog poretka.
Svjedoci smo izraženih tenzija i geopolitičkih repozicioniranja, kako među globalnim, tako i među regionalnim silama. Strateška manevrisanja međunarodnih aktera ne predstavljaju samo testiranje trenutnih odnosa moći, nego istovremeno oblikuju buduću sigurnosnu, ekonomsku i društvenu arhitekturu svijeta.
Zato u Bosni i Hercegovini s posebnom pažnjom, ali i određenom zabrinutošću, pratimo ovu dinamiku. Za Bosnu i Hercegovinu ova pitanja nisu apstraktna akademska rasprava, nego potencijalno egzistencijalno pitanje. Naše kolektivno tragično iskustvo posljednje agresije na domovinu ne dozvoljava nam luksuz ravnodušnosti ili nezainteresiranosti.
Živimo u vremenu ubrzane globalizacije, tehnološkog napretka i saobraćajne povezanosti kakvu historija čovječanstva nije poznavala. Promjene su toliko brze da ih ljudska priroda teško prati i apsorbuje. Svaka država koja ne razvije sposobnost prilagođavanja rizikuje ostati na marginama svjetskih tokova.
Svaki narod, a naroda je mnogo više nego država, koji ne razumije savremene tektonske promjene može izgubiti svoju historijsku relevantnost pa čak i nestati. Nažalost, prošlost nas uči da to nije nova pojava, mnogi su nestajali i prije nas.
Postavlja se pitanje ko će opstati?
Opstat će politički akteri koji raspolažu energetskim resursima, kapacitetima za proizvodnju hrane, te kontrolišu trgovinske rute i ključne geopolitičke tačke. Opstat će oni koji budu imali znanje, informacije i institucionalni kapacitet da se uključe u novi svjetski poredak.
Iz globalne igre postupno će ispadati oni koji budu zagovarali isključivost. U savremenom svijetu niko više nema privilegiju izolacije, jer je isključivanje suprotno samoj logici modernih međunarodnih odnosa. Na koncu, ne postoje potpuno nezavisne države, jer planeta funkcioniše kao jedinstven i međusobno povezan sistem u kojem izazovi i krize na jednom kraju rezoniraju kroz cijelu međunarodnu zajednicu.
Nažalost, u našoj zemlji, ali i širom regije, svakodnevno svjedočimo narativima koji podstiču netrpeljivost i proizvode političke tenzije, čime se direktno narušava sigurnost Balkana. Kreatorima takvog ambijenta ne smije se popuštati, ne samo zbog stabilnosti Bosne i Hercegovine, nego i zbog sigurnosti Evrope i šireg međunarodnog prostora. Upravo su takve politike usporile i na kraju zaustavile euroatlantski put Bosne i Hercegovine i bile dio šireg plana destabilizacije zapadnih interesa u jugoistočnoj Evropi.
Danas pratimo sve veća neslaganja i unutar euroatlantskog svijeta kakva nismo viđali do sada. Ipak, želimo vjerovati da je riječ o testu kroz koji prije ili kasnije prolazi svaka kompleksna politička i sigurnosna struktura. Na te procese možda ne možemo direktno uticati, ali smo duboko zainteresirani za njihovo prevazilaženje i stabilizaciju. Razlog za tu zabrinutost je jednostavan: kroz historiju, gotovo svako veliko geopolitičko preslagivanje na Balkanu donosilo je stradanja.
Zato vjerujem u poznatu krilaticu da kriza može biti istovremeno i prilika. Možemo nešto naučiti i iz sporta. Kada su mnogi otpisali fudbalsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine, vizija i liderstvo selektora, uz organizaciju i kvalitet igrača, donijeli su pobjedu nad nogometnom velesilom Italijom. Bosna i Hercegovina je bila otpisana i 1992. godine kada je počela agresija na našu zemlju, ali se pokazalo da procjene nisu bile tačne. Opstali smo, i uprkos brojnim izazovima nastavili smo se razvijati.
Možda upravo u navedenim primjerima i Sjevernoatlantski savez može pronaći inspiraciju kako se iz skoro nemoguće situacije, može izaći i snažniji i kao pobjednik. NATO su mnogi otpisali nakon disolucije Sovjetskog Saveza 1991. godine, smatrajući ga prevaziđenim i nepotrebnim. Međutim, rat i genocid u Bosni i Hercegovini pokazali su da Evropa nije uspjela ispuniti obećanje NIKAD VIŠE. Onda je NATO potvrdio svoju svrhu. Prva vojna intervencija Saveza u njegovoj historiji dogodila se upravo u Bosni i Hercegovini tokom 1990-ih godina. Time je NATO doživio svojevrsnu revitalizaciju, opravdavši vlastitu ulogu u očuvanju mira, što će kasnije rezultirati njegovim širenjem i jačanjem. Zato smatram da je NATO danas potreban kolektivnom Zapadu jednako kao što je 1990-ih bio potreban i Evropi i Bosni i Hercegovini.
Dame i gospodo,
Današnja konferencija okupila je izuzetno kvalitetne i relevantne učesnike iz politike, diplomatije, ekonomije, te poslovnog i energetskog sektora. Sa nama su članovi, prijatelji i gosti koji danas žive i rade na četiri kontinenta, u Evropi, Americi, Africi i Aziji. Time na praktičan način potvrđujemo da je filozofija našeg djelovanja uključivost, a ne isključivost. U različitosti i međusobnoj povezanosti stvara se snaga i kvalitet, a ne slabost. To mi daje za pravo da vjerujem da će ideja multietničke Bosne i Hercegovine nadvladati mračne sile isključivosti i podjela. Istovremeno, nadam se da će svijet pronaći put ka očuvanju mira, koji ostaje temelj i pretpostavka svakog drugog napretka.
Želim nam svima uspješan i inspirativan nastavak konferencije.
Hvala vam.
Adnan Kapo
Dr. Adnan Kapo je diplomirao političke nauke na Državnom univerzitetu u Arizoni u Sjedinjenim Američkim Državama i magistrirao ekonomiju (Univerzitet u Sarajevu i Univerzitet u Delawareu). Doktorirao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Bio je savjetnik za ekonomiju i vanjsku politiku člana Predsjedništva BiH dr. Harisa Silajdžića, kao i savjetnik ministra inostranih poslova BiH dr. Svena Alkalaja. Posjeduje bogato iskustvo u polju politike, medija i menadžmenta.