Tržište transportnih (kargo) dronova danas se procjenuje na 11 milijardi američkih dolara a vjeruje se da će u narednih šest godina ova industrija gotovo utrostručiti. Konsultantska kuća PWC predviđa da će od 2030. godine samo u Velikoj Britaniji broj dronova raznih primjena premašiti 76.000 te da će njihovim korištenjem britanska ekonomija uštediti 16 milijardi funti godišnje. Ekonomski efekti bespilotne tehnologije ogledaju se prije svega u produktivnosti, povećanoj kroz smanjenje troškova. Osim navedenih ekonomskih, postoje i druge brojne koristi korištenja dronova kao što su: povećanje opšte sigurnosti, smanjenje rizika, povećanje kvaliteta i oslobađanje ljudskih kapaciteta koji su zaokupirani rutinskih zadacima.

Riječ „dron“ označava vozilo sa određenim stepenom autonomije u upravljanju bilo da se radi o letjelici, polovilu ili cestovom vozilu. U kontekstu ovog članka, navedenim terminom označavamo bespilotne letjelice kojima se upravlja sa zemlje ali i one sa potpuno autonomnim sistemom upravljanja koji ne zahtijeva ljudsku intervenciju. Zahtjevno bi bilo navesti sve potencijalne funkcije koje bespilotna tehnologija može obavljati, zbog toga, dronove je najbolje posmatrati kao multifunkcionalne leteće platforme velikih mogućnosti koje razvojem tehnologije iz dana u dan postaju sve veće.  

Ne tako davno, termin „dron“ bio je rezervisan za kompleksne vojne letjelice o kojima se u nevjerici šaputalo poput letjelice “Predator”, prvi put korištene od strane američkih zračnih snaga u Afganistanu 2002. godine. Deceniju kasnije, brojne renomirane kompanije poput Amazona, UPS-a i Google-a ulažu u tehnologije bespilotnih dostavnih letjelica dok druge manje poznate kompanije poput Zipline-a već uspješno obavljaju dostave lijekova u izlovanim dijelovima Ruande, Švicarske i Butana.

Dostavni dronovi će postati uobičajna pojava u narednoj deceniji. Već je pomenuto da velike trgovačke platforme ulažu ogromna sredstva kako bi se postojeća tehnološka rješenja učinila efikasnijim i jeftinijim te kako bi se povećalo zadovoljstvo krajnjih kupaca. Očekuje se da će narednu deceniju obilježiti razvoj tehnologije, prilagođavanje zakonskih legislativa i društevno prihvaćanje koncepta bespilotnih letjelica čime će se stvoriti pretpostavke za korištenje punog potencijala ove mlade industrije. Razvojem bespilotnih transportnih letjelica postiže se brža, fleksibilnija, jeftinija i sigurnija dostava određene pošiljke ali i veća sloboda obzirom da pošiljalac nije nužno vezan za korištenje usluga posredovanja neke od transportnih kompanija.

Sasvim je logično za očekivati da će se velika ekspanzija bespilotnih letjelica odraziti i na tržište rada. Promjene u produktivnosti i tražnji će inicirati stvaranje novih radnih mjesta ili zanimanja uopšte. Stvoriti će se velika potreba za kadrovima koji razmišljaju kreativno o načinima primjene dronova, kadrovima u proizvodnji, razvoju i nadzoru. Predviđa se da će do 2030. godine industrija bespilotnih letjelica upošljavati više od 600.000 ljudi. Vremena koja su pred nama zahtjevati će razvoj novih znanja i vještina što će pričinjavati poseban izazov kompanijama koje se odluče za integraciju letjelica u svoje redovne operacije.

Utrku za razvojem bespilotnih letjelica možemo sa pravom nazvati svemirskom utrkom našeg vremena. Za razliku od historijski poznate utrke dvije supersile (SAD-a i SSSR-a) ka mjesecu šezdesetih godina prošlog vijeka, pravo na učešće u dronovskoj utrci imaju gotovo svi. Ogromni pozitivni ekonomsko-sigurnosni benefiti u koji u finišu utrke ne čekaju samo pobjednike već i brojne učesnike itekako opravdavaju kotizaciju za učešće u ovom revolucionarnom poduhvatu.