Srijeda, 22 Marta, 2023

IGES

  • Naša Priča
    • O Nama
    • Misija i Vizija
  • Geopolitika
  • Ekonomija
  • Sigurnost
  • Press servis
  • Kontakt
  • English
No Result
View All Result
IGES
No Result
View All Result

IGES

No Result
View All Result
Home Ekonomija

Dronovi – Svemirska utrka našeg vremena

Predviđa se da će do 2030. godine industrija bespilotnih letjelica upošljavati više od 600.000 ljudi. Vremena koja su pred nama zahtjevati će razvoj novih znanja i vještina što će pričinjavati poseban izazov kompanijama koje se odluče za integraciju letjelica u svoje redovne operacije.

Bakir Kalajdžisalihović Bakir Kalajdžisalihović


22.04.2021.
u Ekonomija
Dronovi – Svemirska utrka našeg vremena

Foto: https://eminetra.co.uk/uk-regulators-give-green-light-to-drone-delivery-tests/424261/?amp=1

Tržište transportnih (kargo) dronova danas se procjenuje na 11 milijardi američkih dolara a vjeruje se da će u narednih šest godina ova industrija gotovo utrostručiti. Konsultantska kuća PWC predviđa da će od 2030. godine samo u Velikoj Britaniji broj dronova raznih primjena premašiti 76.000 te da će njihovim korištenjem britanska ekonomija uštediti 16 milijardi funti godišnje. Ekonomski efekti bespilotne tehnologije ogledaju se prije svega u produktivnosti, povećanoj kroz smanjenje troškova. Osim navedenih ekonomskih, postoje i druge brojne koristi korištenja dronova kao što su: povećanje opšte sigurnosti, smanjenje rizika, povećanje kvaliteta i oslobađanje ljudskih kapaciteta koji su zaokupirani rutinskih zadacima.

Riječ „dron“ označava vozilo sa određenim stepenom autonomije u upravljanju bilo da se radi o letjelici, polovilu ili cestovom vozilu. U kontekstu ovog članka, navedenim terminom označavamo bespilotne letjelice kojima se upravlja sa zemlje ali i one sa potpuno autonomnim sistemom upravljanja koji ne zahtijeva ljudsku intervenciju. Zahtjevno bi bilo navesti sve potencijalne funkcije koje bespilotna tehnologija može obavljati, zbog toga, dronove je najbolje posmatrati kao multifunkcionalne leteće platforme velikih mogućnosti koje razvojem tehnologije iz dana u dan postaju sve veće.  

Ne tako davno, termin „dron“ bio je rezervisan za kompleksne vojne letjelice o kojima se u nevjerici šaputalo poput letjelice “Predator”, prvi put korištene od strane američkih zračnih snaga u Afganistanu 2002. godine. Deceniju kasnije, brojne renomirane kompanije poput Amazona, UPS-a i Google-a ulažu u tehnologije bespilotnih dostavnih letjelica dok druge manje poznate kompanije poput Zipline-a već uspješno obavljaju dostave lijekova u izlovanim dijelovima Ruande, Švicarske i Butana.

Dostavni dronovi će postati uobičajna pojava u narednoj deceniji. Već je pomenuto da velike trgovačke platforme ulažu ogromna sredstva kako bi se postojeća tehnološka rješenja učinila efikasnijim i jeftinijim te kako bi se povećalo zadovoljstvo krajnjih kupaca. Očekuje se da će narednu deceniju obilježiti razvoj tehnologije, prilagođavanje zakonskih legislativa i društevno prihvaćanje koncepta bespilotnih letjelica čime će se stvoriti pretpostavke za korištenje punog potencijala ove mlade industrije. Razvojem bespilotnih transportnih letjelica postiže se brža, fleksibilnija, jeftinija i sigurnija dostava određene pošiljke ali i veća sloboda obzirom da pošiljalac nije nužno vezan za korištenje usluga posredovanja neke od transportnih kompanija.

Sasvim je logično za očekivati da će se velika ekspanzija bespilotnih letjelica odraziti i na tržište rada. Promjene u produktivnosti i tražnji će inicirati stvaranje novih radnih mjesta ili zanimanja uopšte. Stvoriti će se velika potreba za kadrovima koji razmišljaju kreativno o načinima primjene dronova, kadrovima u proizvodnji, razvoju i nadzoru. Predviđa se da će do 2030. godine industrija bespilotnih letjelica upošljavati više od 600.000 ljudi. Vremena koja su pred nama zahtjevati će razvoj novih znanja i vještina što će pričinjavati poseban izazov kompanijama koje se odluče za integraciju letjelica u svoje redovne operacije.

Utrku za razvojem bespilotnih letjelica možemo sa pravom nazvati svemirskom utrkom našeg vremena. Za razliku od historijski poznate utrke dvije supersile (SAD-a i SSSR-a) ka mjesecu šezdesetih godina prošlog vijeka, pravo na učešće u dronovskoj utrci imaju gotovo svi. Ogromni pozitivni ekonomsko-sigurnosni benefiti u koji u finišu utrke ne čekaju samo pobjednike već i brojne učesnike itekako opravdavaju kotizaciju za učešće u ovom revolucionarnom poduhvatu.

 

 

 

Share15Tweet10Share3SendSendScan
Previous Post

Nova geopolitička pozicioniranja na Arktiku

Next Post

Loitering municija mijenja sistem ratovanja

Ono što je objavljeno na web stranici IGES-a ne mora nužno predstavljati službeni stav IGES-a.

Bakir Kalajdžisalihović

Bakir Kalajdžisalihović

Bakir Kalajdzisalihović je nagrađivani inovator, ekonomista i pilot jedne od vodećih svjetskih aviokompanija. Diplomirao je na polju vazdušnog saobraćaja na Qatar Aeronautical College-u, kao i menadžment na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje trenutno pohađa magistarski studij. Član je Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost.

Geopolitika

Poricanje genocida u Srebrenici je očigledno i opasno
Geopolitika

Poricanje genocida u Srebrenici je očigledno i opasno

29.07.2022.
Grčka vanjska politika prema zemljama bivše Jugoslavije tokom devedesetih
Geopolitika

Grčka vanjska politika prema zemljama bivše Jugoslavije tokom devedesetih

24.02.2021.
AMBASADOR BiH U UN-u SVEN ALKALAJ: Bosna i Hercegovina uvijek treba biti spremna!
Geopolitika

AMBASADOR BiH U UN-u SVEN ALKALAJ: Bosna i Hercegovina uvijek treba biti spremna!

28.02.2022.

Ekonomija

Trgovinski odnosi Evropske unije i Kine: Ekonomske institucije u teoriji međunarodnih odnosa
Ekonomija

Trgovinski odnosi Evropske unije i Kine: Ekonomske institucije u teoriji međunarodnih odnosa

11.03.2021.
Šta stoji iza globalnog porasta cijena hrane?
Ekonomija

Šta stoji iza globalnog porasta cijena hrane?

09.08.2021.
Dronovi – Svemirska utrka našeg vremena
Ekonomija

Dronovi – Svemirska utrka našeg vremena

22.04.2021.

Sigurnost

Zemlje s najvećom vojnom potrošnjom u 2020. godini
Sigurnost

Zemlje s najvećom vojnom potrošnjom u 2020. godini

15.12.2021.
Članstvo u NATO-u donosi stabilnost i ekonomski rast
Sigurnost

Članstvo u NATO-u donosi stabilnost i ekonomski rast

01.02.2021.
Bespilotne letjelice kao strateška prevaga u ukrajinskom ratu
Sigurnost

Bespilotne letjelice kao strateška prevaga u ukrajinskom ratu

06.04.2022.

Institut za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES), kroz svoje aktivnosti, istraživanja i analize, prati sve aspekte geopolitičkih promjena u svijetu, posebno onih koji utiču na stabilnost i ekonomski prosperitet Bosne i Hercegovine.

info@iges.ba

  • Geopolitika
  • Ekonomija
  • Sigurnost

© 2023 IGES - Institutes for Geopolitics, Economy and Security. All Rights Reserved.

No Result
View All Result
  • Naša Priča
    • O Nama
    • Misija i Vizija
  • Geopolitika
  • Ekonomija
  • Sigurnost
  • Press servis
  • Kontakt
  • English

© 2023 IGES - Institutes for Geopolitics, Economy and Security. All Rights Reserved.

Login to your account below

Forgotten Password?

Fill the forms bellow to register

All fields are required. Log In

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In
This website uses cookies. By continuing to use this website you are giving consent to cookies being used.