S obzirom na oscilacije i tokove pandemije Covid-19, procjena Međunarodnog monetarnog fonda o stanju globalne ekonomije malo se promijenila u posljednja tri mjeseca. U aprilu je MMF rekao da će svjetski rast ove godine biti krupnih 6%, te je prognozu ostavio nepromijenjenom.
Ispod površine, međutim, mnogo toga se dešavalo. Izgledi za napredne zemlje su se poboljšali, dok su se za tržišne ekonomije u razvoju pogoršali. Otvara se nova podjela sjever-jug i to predstavlja veliku brigu.
Objašnjenje raskola je jednostavno: bogate zemlje imaju finansijsku moć da podrže svoju ekonomiju tokom krize, dok siromašne zemlje nemaju. Prognoza MMF-a za rast u Velikoj Britaniji je revidiran i prema novim procjenama išao bi do 7%, što bi bio najjači rast od Drugog svjetskog rata, prije svega zahvaljujući programu vakcinacije i stalne podrške plaćama od strane vlade.
Siromašnije zemlje imaju manje sreće, jer zbog njihovi programi vakcinacije znatno zaostaju za onima u naprednim zemljama, a u nekim slučajevima su i jedva počeli. Svijet sada ima dva bloka, bolje stojeće zemlje koje se mogu radovati životu koji će se vratiti u nešto normalnije stanje do kraja godine, i one koje se i dalje suočavaju sa povećanjem stope infekcija i broja smrtnih slučajeva.
No, kako s pravom primjećuje MMF, trajni oporavak nije zagarantovam čak ni u dijelovima svijeta gdje je stopa infekcije relativno niska, sve dok virus cirkuliše na drugim mjestima. Lekcija koja je bolno naučena u posljednjih 18 mjeseci je da virus ne poštuje nacionalne granice.
Dakle, šta bi moglo poći po zlu? Međunarodni monetarni fond je smislio dva negativna scenarija. Prvi scenario u kojem su zemlje u razvoju ove godine pogođene novim valom virusa, a napredne zemlje brzo preokreću politiku stimulacija usprkos rastućoj inflaciji, i drugi scenario u kojem rast infekcije pogađa bogate zemlje, kao i siromašne. U prvom scenariju, globalni rast bi ove godine bio 0,75% niži, a sljedeće 1,5% niži nego što MMF trenutno predviđa. U drugom se predviđa 0,8% smanjenja ekonomskog rasta i za ovu i za narednu godinu. U oba slučaja, globalna ekonomija završiće sa 4,5 biliona dolara (3,3 biliona funti) manje produktivnosti nego što se očekivalo do 2025. godine.
Mjere opreza se mogu i trebaju poduzeti kako bi se spriječilo da se takvi scenariji dese. Mora postojati multilateralni napor kako bi se osiguralo da su vakcine svima dostupne. Bogatim zemljama zapravo nije potreban njihov dio od nedavno dogovorenih 650 milijardi dolara koje se mogu povući od MMF-a, što povećava rezervni kapital zemalja članica. Trebali bi ih preraspodijeliti kako bi siromašnije zemlje imale veću fiskalnu moć. Domaće, napredne zemlje moraju biti krajnje oprezne u vezi sa preuranjenim povlačenjem stimulansa. Poruka MMF-a je da bi još mnogo toga moglo poći po zlu. To je upozorenje vrijedno pažnje.
Moonpig pokazuje da bi prodaja u glavnim ulicama i prodavnicama mogla rasti
Udvostručenje dobiti trgovačke firme Moonpig od prodaje čestitki i poklona putem interneta svjedoči o tome kako su mjere zabrane promijenile ponašanje potrošača. Oni koji su u vremenu prije pandemije još 2019. godine rijetko koristili poklon kartice za kupovinu, kada je rođendan prijatelja ili rođaka u pitanju, sad su postali više ovisni o digitalnoj kupovini. Novi trend je da se sada takvim kupcima nudi vaučer od 25% uz kartice.
Uprkos tim pogodnostima i povećanoj prodaji putem kartica, dionice Moonpig-a su pale nakon objavljivanja najnovijih rezultata. Ulagače je manje zanimalo kako će se kompanija ponašati u vanrednim okolnostima koje smo imali tokom prošle godine, nego kako će se ponašati u godinama koje su pred nama. Moonpig je rekao da je prodaja počela da se vraća na normalnije nivoe pošto su ukinuta ograničenja pandemije i potrošačima je dozvoljeno da se lično vrate u kupovinu odlaskom u prodavnice.
Najnoviji snimak maloprodaje od strane CBI-a kaže da se isto dešava svuda. Rast internetske prodaje usporio je peti mjesec uzastopno i bio je najslabiji otkad je grupa za lobiranje biznisa prvi put počela ispitivati internetsku prodaju prije 12 godina.
To ne znači da će uskoro početi novo zlatno doba za trgovce ciglom i malterom. To, međutim, znači da je pretjerana priča o izumiranju kupovine u glavnim ulicama i prodavnicama pretjerana.
Izvor: The Guardian
Autor: Larry Elliott ekonomski urednik Guardiana.
