Srijeda, 22 Marta, 2023

IGES

  • Naša Priča
    • O Nama
    • Misija i Vizija
  • Geopolitika
  • Ekonomija
  • Sigurnost
  • Press servis
  • Kontakt
  • English
No Result
View All Result
IGES
No Result
View All Result

IGES

No Result
View All Result
Home Ekonomija

Nebo nije granica

Leteći iznad oblaka širom naše planete, kao pilot na avionu Boeing 747, spoznao sam da nebo nije granica već najbolje vezivno tkivo, most za bilo gdje!

Bakir Kalajdžisalihović Bakir Kalajdžisalihović


01.02.2021.
u Ekonomija
Nebo nije granica

Deregulacija u avio saobraćaju posljednjih nekoliko decenija doprinijela je ubrzanom kretanju roba i ljudi, a samim tim pokrenula i ogromne neiskorištene resurse u svijetu. Mnogim nerazvijenim zemljama, lakše kretanje ljudi pružilo je priliku da poboljšaju turističke usluge i kreiraju masovnije zapošljavanje radne snage. Ako se tome doda i ekpanzija u IT sektoru i povezivanje putem društvenih mreža, svaka tačka na planeti postala je vidljiva, pa i privlačna za posjetu turistima. Avio i IT industrija kreiraju globalno selo i samim tim stvaraju preduslove za mogućnosti razvoja diljem planete.

Kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, postoji duga tradicija u avio industriji, istina više u vojnoj nego u civilnoj avijaciji. Podsjetimo da je zbog svog geostrateškog položaja za odbranu bivše Jugoslavije, naša država bila centar vojne avijacije sa gusto raspoređenim vojnim aerodromima, od kojih su svakako najznačajniji Željava u Bihaću kao prvom po obimu saobraćaja, zatim Dubrave kod Tuzle, i na kraju Mostar. Pored razvijene aerodromske infrastrukture u BiH su se proizvodile i vojne letjelice (Soko, Galeb, Jastreb) u Mostaru kao i mlazni motori, te druge avionske komponente. Civilni avio saobraćaj u samoj Bosni i Hercegovini bio je u drugom planu, s obzirom na to da su letjelice i posade tadašnjih domaćih prevoznika (JAT, Inex-Adria i Avio Genex) bile bazirane na beogradskom i zagrebačkom aerodromu. Možemo zaključiti da ozbiljnija tradicija u komercijalnom avio transportu u našoj zemlji skoro da i ne postoji, što objašnjava inferiorno avijacijsko znanje. Od sticanja nezavisnosti naovamo, nekadašnji vojni aerodromi stavljeni su u civilnu upotrebu te predstavljaju vrijedan potencijal koji je nužno eksploatisati. Na relativno malom geografskom prostoru nalaze se četiri međunarodna aerodroma (Banja Luka, Mostar, Sarajevo i Tuzla) a u toku su i radovi na osposobljavanju aerodroma Bihać za komercijalne operacije.

U vremenu globalizacije, avijacija, kako vojna tako i civilna, predstavlja podjednako važan ekonomsko-sigurnosni element svake razvijene države. Brojne su koristi zbog kojih je uloga ove industrije vitalna za razvoj lokalnih ekonomija. Turizam, trgovinska razmjena, brži transport domaćih roba na svjetska tržišta kao i razmjena znanja kroz poslovna i akademska putovanja, značajno utiču na smanjenje nezaposlenosti. To su samo neke od vidljivijih pogodnosti avio industrije. Zračni prevoz, pored toga što otvara kopnom nedostižna međunarodna tržišta, povećava i ukupnu efikasnost poslovanja te često predstavlja značajan faktor prilikom donošenja odluke o investiranju. Međutim, u zemljama gdje je inferiorno avijacijsko znanje, teško da se mogu iskoristiti razvojni potencijali u ovoj važnoj industrijskoj grani.

Zahvaljujući deregulaciji, avio saobraćaj u Evropi i svijetu doživio je veliku ekspanziju u periodu od 1990. do 1998. godine, koji je bio težak period za našu, ratom opustošenu zemlju. Zbog toga postoji djelimično opravdanje za razumijevanje naše slabe posvećenosti ovom važnom sektoru za napredak. Isto tako, ne možemo ignorisati činjenicu da su pomenutom ekspanzijom tržišne barijere postale više, a tržište konkurentije. Za razvoj avio industrije, koja je specifična po svom međunarodnom karakteru i jakoj međunarodnoj konkurenciji, potrebni su kadrovi sa internacionalnim iskustvom i obrazovanjem. Moramo biti svjesni da avio kompanije ne posluju lokalno te da svaka letjelica svojim polijetanjem zapravo postaje regionalni ili globalni takmičar. Ova vrlo jednostavna tvrdnja uz nedostatak tradicije u civilnoj avijaciji, tj. konkuretnog znanja, objašnjava brzo gašenje devet avio kompanija osnovanih u BiH u periodu od 1994. do 2014. godine.

Institucije i kompanije koje čine strukturu naše avio industrije, u kontekstu putničkog i kargo prevoza čine: Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA), Agencija za pružanje usluga u zračnoj polovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA), međunarodni aerodromi (Banja Luka, Mostar, Sarajevo i Tuzla) te kompanije Icar-Air i Fly Bosnia. U zemljama u razvoju, kakva je i naša, avijacija nosi određeni znak prestiža, zbog potrebnih stručnih znanja, pa je jako važan kvalitet kadra koji upravlja sistemom. Od funkcionisanja kompletnog sistema u ovom, strateški značajnom polju, zavisi i napredak privrednog razvoja od kojeg bi u konačnici imali koristi svi građani Bosne i Hercegovine.

Kako bi se iskoristili potencijali koje nudi ispravna implementacija svjetskog znanja u ovoj oblasti, potrebno je istovremeno pristupiti rješavanju svih prepreka koje su povezani poput „sistema spojenih posuda“. Ohrabruje činjenica da postoji veliki broj mladih i izuzetno motivisanih ljudi koji gaje strast prema zračnom saobraćaju, a koji bi uz edukaciju i mentorstvo međunarodnih eksperata brzo stasali u konkurentne kadrove. Tako educirani kadrovi mogu dati dodatni doprinos postojećoj infrastrukturi kako bi se uspostavio održiv model avio saobraćaja, bilo da je riječ o avio prevoznicima ili o jednom od naših međunarodnih aerodroma. Ovakav pozitivan zaokret u kratkom roku je mnogo realnije očekivati u privatnom sektoru kao što je npr. Fly Bosnia, a zasigurno bi se pozitivni trendovi prenijeli i na poslovanje relevantnih državnih institucija. Kao što smo rekli, širenje industrije bi uveliko pomoglo turizmu u koji polažemo velike nade kao i izvozu, te pozitivnom imidžu i promociji zemlje. U konačnici, došlo bi do smanjenja stope nezaposlenosti.

Kroz svoju dugu historiju građani Bosne i Hercegovine iznalazili su način da provedu svoju zemlju kroz krize i da iskoriste razvojne šanse koje su im se pružale. U zlatno doba Srednjovjekovne Bosne, naša domovina je uživala status trgovačkog čvorišta između istoka i zapada, koji je bio pokretač njenog prosperiteta. Stanovnici Srednjovjekovne Bosne znali su vrlo dobro iskoristiti svoje komparativne prednosti koje su pretvarali u društveni razvoj u to doba. Dizajn moćnih bosanskih topova tog vremena kao i bosanski mač, koristile su gotovo sve evropske sile tog vremena, što je Bosni kreiralo imidž države vrijedne poštovanja. Avio industrija, i vojna i civilna, predstavljaju važne razvojne prilike u našem vremenu koje, poput naših predaka, moramo iskoristiti. Geografska pozicija Bosne i Hercegovine nudi pretpostavke za bolje pozicioniranje na nebu, naročito kada je riječ o regionalnom avio transportu na europskom kontinetu. Leteći iznad oblaka širom naše planete, kao pilot na avionu Boeing 747, spoznao sam da nebo nije granica već najbolje vezivno tkivo, most za bilo gdje!

Share29Tweet18Share5SendSendScan
Previous Post

Zašto je IT industrija važna za Bosnu i Hercegovinu?

Next Post

Energetska održivost bez emisije karbona

Ono što je objavljeno na web stranici IGES-a ne mora nužno predstavljati službeni stav IGES-a.

Bakir Kalajdžisalihović

Bakir Kalajdžisalihović

Bakir Kalajdzisalihović je nagrađivani inovator, ekonomista i pilot jedne od vodećih svjetskih aviokompanija. Diplomirao je na polju vazdušnog saobraćaja na Qatar Aeronautical College-u, kao i menadžment na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje trenutno pohađa magistarski studij. Član je Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost.

Geopolitika

ODNOSI KINE I RUSIJE (IV DIO): Asimetričan odnos i budući trendovi
Geopolitika

ODNOSI KINE I RUSIJE (IV DIO): Asimetričan odnos i budući trendovi

21.04.2022.
Makedonski put u NATO
Geopolitika

Makedonski put u NATO

31.01.2021.
Urušavanje demokratske Evrope u BiH
Geopolitika

Urušavanje demokratske Evrope u BiH

22.08.2022.

Ekonomija

Net zero carbon and energy sustainability
Ekonomija

Energetska održivost bez emisije karbona

01.02.2021.
Trgovinski odnosi Evropske unije i Kine: Ekonomske institucije u teoriji međunarodnih odnosa
Ekonomija

Trgovinski odnosi Evropske unije i Kine: Ekonomske institucije u teoriji međunarodnih odnosa

11.03.2021.
Šta stoji iza globalnog porasta cijena hrane?
Ekonomija

Šta stoji iza globalnog porasta cijena hrane?

09.08.2021.

Sigurnost

Kako NATO stvarno planira slomiti Rusiju u ratu (nije ono što mislite)
Sigurnost

Kako NATO stvarno planira slomiti Rusiju u ratu (nije ono što mislite)

12.06.2021.
Zemlje sa najvećom potrošnjom za vojsku na svijetu
Sigurnost

Zemlje sa najvećom potrošnjom za vojsku na svijetu

31.01.2021.
Energetska sigurnost u doba hibridnog ratovanja
Sigurnost

Energetska sigurnost u doba hibridnog ratovanja

13.02.2021.

Institut za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES), kroz svoje aktivnosti, istraživanja i analize, prati sve aspekte geopolitičkih promjena u svijetu, posebno onih koji utiču na stabilnost i ekonomski prosperitet Bosne i Hercegovine.

info@iges.ba

  • Geopolitika
  • Ekonomija
  • Sigurnost

© 2023 IGES - Institutes for Geopolitics, Economy and Security. All Rights Reserved.

No Result
View All Result
  • Naša Priča
    • O Nama
    • Misija i Vizija
  • Geopolitika
  • Ekonomija
  • Sigurnost
  • Press servis
  • Kontakt
  • English

© 2023 IGES - Institutes for Geopolitics, Economy and Security. All Rights Reserved.

Login to your account below

Forgotten Password?

Fill the forms bellow to register

All fields are required. Log In

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In
This website uses cookies. By continuing to use this website you are giving consent to cookies being used.