Kao što znamo, Bosna i Hercegovina je zemlja s malim brojem stanovnika, čije istorijske okolnosti nisu bile naklonjene njenim stanovnicima. Zbog toga, njen ekonomski rast nije uvijek mogao pratiti napredak koji su imali zapadni susjedi. S druge strane, zbog komplikovanijih životnih okolnosti Bosanci su morali biti inovativni i fokusirani kako bi nadoknadili objektivne nedostatke sistema na koji nisu mogli uticati. Budući da je mala i još uvijek nedovoljno razvijena, Bosna i Hercegovina nije uspjela kreirati vlastite trgovačke kompanije koje su bile u stanju ravnopravno učestvovati u međunarodnoj trgovini sa globalnim gigantima. Ove usluge su u prošlosti bile ograničene činjenicom da su kupci i prodavci morali biti blizu jedni drugima kako bi smanjili troškove transporta. Iako se roba mogla transportovati između zemalja, većinu usluga u međunarodnoj trgovini pružale su strane firme, dok su domaći trgovački putnici obavljali manji dio posla, a i njihov broj je bio ograničen.

Zahvaljujući upotrebi novih telekomunikacionih i informacionih tehnologija, granice se brišu i ljudi postaju bliži jedni drugima. Nove tehnologije u velikoj mjeri poboljšavaju razmjenu dobara i usluga i nude mogućnost bavljenja trgovinom na daljinu, što je razvilo elektronsku trgovinu. Ovo će vjerovatno imati značajan uticaj i na direktna strana ulaganja u usluge, te na ulogu transnacionalnih korporacija u sektoru usluga. Razvoj IT sektora je posebno važan za zemlje u razvoju koje su zainteresovane da iskoriste nove prilike i povećaju ponudu svojih usluga na svjetskom tržištu. Time će manje razvijene države vremenom povećati svoje uslužne kapacitete i izgraditi jaku autohtonu uslužnu industriju, ojačati konkurentnost i povećati vlastiti izvoz. Informaciona tehnologija se pokazala ključnom tehnologijom u protekloj deceniji u cijelom svijetu. Raširena difuzija interneta, mobilne telefonije i širokopojasnih mreža pokazuje koliko je ova tehnologija postala globalno važna. Statistički podaci su pokazali da zemlje u razvoju sa snažnom nacionalnom IT industrijom obično postižu bolje rezultate u privlačenju stranih direktnih investicija (FDI). Početkom ovog vijeka u Bosni i Hercegovini su osnovane mnoge IT kompanije. Nekoliko njih su osnovali državljani BiH koji žive u inostranstvu i koji su imali priliku usvojiti najnovija znanja iz oblasti informatike. Ove firme imale su evidentno pozitivan uticaj na rast domaćeg bruto dohotka, ne samo kroz softverske inžinjere koji rade za njih, već i kroz mnoge druge usluge koje su tim kompanijama potrebne, poput računovodstva, pravnih usluga, obrazovanja, bankarstva itd. Pokazalo se da IT industrija ima značajan potencijal da pokrene ekonomski rast, kreirajući nova radna mjesta i stvaranje novih prihoda. Pozitivan učinak IT industrije na otvaranje novih radnih mjesta pojačava se činjenicom da je IT radno intenzivna industrija. Kao sveobuhvatna tehnologija, IT industrija je pokretač inovacija, proizvoda i procesa u drugim sektorima ekonomije. Trenutno ovaj sektor u Bosni i Hercegovini stvara oko 500.000.000 KM prihoda godišnje, a zaposlenici imaju prosječnu platu mnogo veću od prosjeka u zemlji. U ovom trenutku postoji potencijal za zapošljavanje dodatnih 6.000 ljudi u industriji koja je ekološki prihvatljiva i sa izvrsnim radnim uslovima. Udruživanjem kompanija iz ovog sektora osnovano je nekoliko organizacija koje rade na poboljšanju statusa i uslova IT industrije u zemlji. Pored potrebnog stručnog obrazovanja edukacija se pojačava uz dodatne interne treninge.

Među liderima na domaćem tržištu je kompanija Authority Partners koja je pokrenula vlastitu IT labaratoriju pod nazivom AP LAB. U posljednjih 6 godina kompanija je obučila više od 350 učenika, zaposlivši njih 134 nakon edukacije. Ovi rezultati su postignuti oslanjajući se samo na interne resurse bez ikakvog poticaja ili pomoći sa strane. Dodatna korist koja često ostaje neprimijećena je što promocija IT sektora može doprinijeti poboljšanju ukupnog imidža zemlje te njenog novog i modernog „brendiranja“.

Izazovi koji stoje pred Bosnom i Hercegovinom, kada je u pitanju promocija IT sektora, mogu se efikasno riješiti samo zajedničkim pristupom koji uključuje sve relevantne zainteresovane strane, od vlade i drugih institucija, preko donatora, industrijskih udruženja, akademske zajednice pa sve do klastera i kompanija. Potrebna je saradnja i bliska interakcija između sudionika kako bi se donijele i primjenile održive mjere podrške za lokalnu IT industriju.

Vrijeme se ubrzano mijenja, a nove tržišne okolnosti uz snažnu IT industriju donose prilike kakve se nisu pružale nikad prije. Razlika u nivou razvoja između zemalja je bila diktirana prirodnim resursima, mobilnošću, trgovinom, turizmom i drugim sektorima koje je neka zemlja posjedovala. Za razliku od predhodnih vremena, IT sektor je pomjerio i izbrisao granice stvoriviši priliku za svaku zemlju da prevaziđe svoje nedostatke. Bosna i Hercegovina može ubrzati svoj ukupan razvoj zahvaljujući solidnoj bazi u IT industriji čiji kapaciteti nisu dovoljno iskorišteni. Dodatna saradnja vlade i IT sektora otvorila bi ogromne mogućnosti, mnoga radna mjesta i dovođenje Bosne i Hercegovine u nivo razvijenih zemalja. Zašto to ne iskoristiti?