Četvrtak, 28 Aprila, 2022

IGES

  • Naša Priča
    • O Nama
    • Misija i Vizija
  • Geopolitika
  • Ekonomija
  • Sigurnost
  • Kontakt
  • English
No Result
View All Result
IGES
No Result
View All Result

IGES

No Result
View All Result
Home Geopolitika

Atlantska povelja, NATO samit i podrška Bosni i Hercegovini

Verzija Ustava BiH na engleskom jeziku je jedina validna i mjerodavna, a tamo se spominje riječ „constituent“ a ne „constitutive“. Razlika je u tome što riječ „constituent“, kako stoji u Ustavu BiH (www.ohr.int), znači „biti dio, ili komponenta cjeline“, dok riječ „constitutive“, koja nije u Ustavu BiH, znači „imati moć ili autoritet da nešto konstituiše, uspostavi ili donese.“ Dakle, narodi su samo konstituenti, tj. djelovi cjelovite i nedjeljive države, a ne konstitutuvni narodi koji su je napravili.

IGES IGES


16.06.2021.
u Geopolitika
Atlantska povelja, NATO samit i podrška Bosni i Hercegovini

Foto: Boris Johnson and Joe Biden. Izvor: www.atlantabusinessjournal.com

Novu Atlantsku povelju 10. juna 2021. godine potpisali su predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden i premijer Velike Britanije Boris Johnson. U dokumentu su reafirmisane obaveze preuzete Atlantskom poveljom iz 1941. godine koju su potpisali tadašnji predsjednik Amerike Frenklin D. Roosevelt i premijer Britanije Winston Churchill, a dodati su i novi izazovi s kojima se susreće današnji svijet. Nakon potpisivanja Atlantske povelje održan je Samit grupe sedam najrazvijenijih zemalja G 7, a zatim i NATO samit.

Iz perspetkive Bosne i Hercegovine, posebno je važna zajednička izjava NATO-a koju su potpisali čelnici 30 zemalja članica, jer se u tački 67 direktno spominje podrška suverenitetu i integritetu Bosne i Hercegovine, kao i aspiracijama za NATO članstvo. Slične izjave međunarodnih zvaničnika i multilateralnih organizacija su i do sada saopštavane, tako da u najnovijoj izjavi nema ništa sporno. Ono što je izazvalo pažnju međunarodne i domaće javnosti jeste stav Hrvatske koja reinterpretira izjavu želeći naglasiti da je NATO dao podršku konstitutivnim narodima, jer je, kako se navodi, u izjavi spomenut Opšti mirovni sporazum koji se temelji na konstitutivnosti naroda. Ipak, kada se slože činjenice i pravilno iščitaju potpisani dokumenti, uključujući i Atlantsku povelju i zajedničku izjavu NATO-a, jasno je da je data podrška izgradnji funkcionalne i demokratske Bosne i Hercegovine, njenoj cjelovitosti i integritetu, a ne dominaciji kolektiviteta nad građaninom.

Izjava sa NATO samita i Ustav BiH ne spominju konstitutivnost

Bosna i Hercegovina se već godinama nalazi u procesu reformi koje bi državu trebale približiti članstvu u Evropskoj uniji i NATO savezu. Na tom putu jedan od uslova je i provedba presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić – Finci, Ilijas Pilav i druge, koje nalažu da se Izborni zakon mora prilagoditi evropskim i demokratskim standardima, tako da svaki građanin može biti biran na bilo koju poziciju u državnom aparatu. Umjesto da se presude provedu bez pogovora, Hrvatska pokušava nametanuti promjenu Ustava Bosne i Hercegovine na način da se ubaci ekskluzivno pravo jednog naroda da bira svog predstavnika, što vodi novim podjelama a ne integraciji države. Takav zahtjev je upravo u suprotnosti sa presudom Evropskog suda za ljudska prava, a posebno je nedopustivo da se susjedna zemlja miješa u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine.

Republika Hrvatska je u predhodnih nekoliko godina uložila značajne diplomatske napore kako bi Evropskoj uniji i NATO-u nametnula temu kolektivnog predstavljanja u Bosni i Hercegovini. U toj borbi Hrvatska pokušava ubijediti članice NATO-a i Evropske unije da napuste vlastite demokratske principe i izvrše pritisak na Bosnu i Hercegovinu kako bi prava građana podredila kolektivnim pravima. U toj diplomatskoj ofanzivi se prelaze granice korektnosti te pokušava kompromitovati i NATO savez, koji je, kako ističu u Hrvatskoj, spominjanjem Opšteg mirovnog sporazuma, indirektno dao podršku konstitutivnim narodima. Time se želi reći da narodi u Bosni i Hercegovini imaju dominaciju nad državom, te da su je oni uspostavili, što je sasvim suprotno istini. Ustav kaže da je Bosna i Hercegovina nedjeljiva cjelina, da nastavlja svoje postojanje i da samo mjenja svoje unutrašnje administrativno uređenje. Bosna i Hercegovina niije konstituisana u Dejtonu niti su je uspostavili njeni narodi kao tri zasebne cjeline, nego je na referendumu građana 1992. godine donesena odluka o samostalnosti, na osnovu čega je međunarodno priznata i postala punopravnom članicom Ujedinjenih nacija iste godine. Nakon priznjanja počela je agresija na Bosnu i Hercegovinu koja je u konačnici zaustavljena vojnom intervencijom međunarodne zajednice, da bi se na  kraju postigao Opšti mirovni sporazum.

Ustav Bosne i Hercegovine ne spominje konstitutivne narode u smislu u kojem to predstavljaju snage koje ne žele demokratsku i građansku Bosnu i Hercegovinu. Verzija Ustava BiH na engleskom jeziku je jedina validna i mjerodavna, a tamo se spominje riječ „constituent“ a ne „constitutive“. Razlika je u tome što riječ „constituent“, kako stoji u Ustavu BiH (www.ohr.int), znači „biti dio, ili komponenta cjeline“, dok riječ „constitutive“, koja nije u Ustavu BiH, znači „imati moć ili autoritet da nešto konstituiše, uspostavi ili donese.“ Dakle, narodi su samo konstituenti, tj. dijelovi cjelovite i nedjeljive države, a ne konstitutuvni narodi koji su je napravili.

Shodno tome, spominjanje Opšteg mirovnog sporazuma u zajedničkoj izjavi NATO-a je svakako dobro za Bosnu i Hercegovinu i njene građane jer se nigdje ne spominje ono što se želi pogrešno interpretirati. U izjavi NATO-a stoji:

„Saveznici snažno podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet stabilne i sigurne Bosne i Hercegovine u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini i drugim relevantnim međunarodnim sporazumima, potiču domaće pomirenje i pozivaju političke lidere da izbjegavaju retoriku podjela.  Pohvaljujemo Bosnu i Hercegovinu, zemlju koja teži, za njen doprinos operacijama pod vodstvom NATO-a.  Posvećeni smo održavanju snažnog političkog dijaloga s Bosnom i Hercegovinom i nudimo kontinuiranu podršku provođenju svih reformskih napora, uključujući i sjedište NATO-a u Sarajevu.  Ohrabrujemo rukovodstvo Bosne i Hercegovine da u potpunosti iskoristi širinu NATO-ovih alata za zajedničku sigurnost i partnerstvo.  Saveznici pozdravljaju rad Komisije za saradnju sa NATO-om. Saveznici pozivaju političke vođe na konstruktivan rad i pokazivanje političke volje za dobrobit svih u Bosni i Hercegovini u unapređivanju euroatlantskih težnji provođenjem prijeko potrebnih političkih, izbornih, vladavine prava, ekonomskih i obrambenih reformi, uključujući kroz  Program reformi zemlje sa NATO-om, ne dovodeći u pitanje konačnu odluku o članstvu u NATO-u.“  (www.nato.int)

Na sličan način se već godinama manipuliše tako što se iz Zagreba i Beograda šalju poruke da su Hrvatska i Srbija „garantori“ Dejtonskog sporazuma. Sasvim je suprotno tome, Hrvatska i Srbija su strane koje su učestvovale u vojnim pohodima na Bosnu i Hercegovinu i kao takve su potpisom preuzele mnoge obaveze, između ostalih i da povuku svoje vojne jedinice sa teritorije Bosne i Hercegovine.

Atlantska povelja i podrška pravima pojedinaca, suverenosti i integritetu zemalja

Potpisivanje nove Atlantske povelje je predhodilo NATO samitu. Imajući u vidu da su Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija potpisnice i Atlantske povelje i zajedničke NATO izjave, onda je jasno da će se objavljeni zaključci reflektovati na ukupne međunarodne odnose pa i Bosnu i Hercegovinu. Teško je bilo za očekivati da će u NATO izjavi Amerika i Britanija pogaziti ono što su prije toga navele u svojoj povelji. Atlantska povelja šalje snažnu poruku kroz utvrđene principe budućeg djelovanja, od kojih su dvije tačke posebno bitne za Bosnu i Hercegovinu.

U prvoj tački Atlantske povelje stoji: „Prvo, odlučni smo braniti principe, vrijednosti i institucije demokratije i otvorenih društava koja pokreću našu vlastitu nacionalnu snagu i naše saveze. Moramo osigurati da demokratije, počevši od naših vlastitih, mogu riješiti kritične izazove našeg vremena. Zalagaćemo se za transparentnost, podržavati civilno društvo i neovisne medije. Također ćemo se suočiti sa nepravdom i nejednakošću i braniti urođeno dostojanstvo i ljudska prava svih pojedinaca.“ (www.whitehouse.gov)

Bosni i Hercegovini je esencijalno važna izgradnja demokratskih institucija i primjena istinskih demokratskih vrijednosti. Politika zaštite kolektiviteta je Bosni i Hercegovini donijela razornu agresiju, rušenja, ubijanja, silovanja, protjerivanja i na kraju genocid. Svaki dobronamjeran građanin u Bosni i Hercegovini sa olakšanjem će prihvatiti ono što je navedeno u prvoj tački Atlantske povelje.

Treća tačka je također od iznimnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, u kojoj između ostalog stoji: „Stojimo zajedno iza principa suvereniteta, teritorijalnog integriteta i mirnog rješavanja sporova.“

Ako se s pažnjom pročitaju poruke koje su posljednjih dana odaslane svjetskoj javnosti iz društva najrazvnijenijih zemalja svijeta, onda se s pravom može reći da postoji razlog za optimizam. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, nedvosmisleno je naglašena zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta. U Atlantskoj povelji je odmah na početku spomenuto neprikosnoveno pravo pojedinaca koji je činilac demokratskog sistema, a kasnije je u NATO izjavi podržan Opšti mirovni sporazum u kojem se nigdje ne spominje kolektivitet na način na koji se želi predstaviti.

IGES

 

Share36Tweet23Share6SendSendScan
Previous Post

Kako NATO stvarno planira slomiti Rusiju u ratu (nije ono što mislite)

Next Post

Energetska dinamika između EU i Rusije: Strateško partnerstvo ili dilema sigurnosti

Ono što je objavljeno na web stranici IGES-a ne mora nužno predstavljati službeni stav IGES-a.

IGES

IGES

Institut za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES), kroz svoje aktivnosti, istraživanja i analize, prati sve aspekte geopolitičkih promjena u svijetu, posebno onih koji utiču na stabilnost i ekonomski prosperitet Bosne i Hercegovine.

Geopolitika

„SRPSKI SVET“ JE KOPIJA „RUSKOG SVIJETA“: Ruski svijet u strategiji Moskve
Geopolitika

„SRPSKI SVET“ JE KOPIJA „RUSKOG SVIJETA“: Ruski svijet u strategiji Moskve

26.07.2021.
ODNOSI KINE I RUSIJE (II DIO): Ulazak u 21. vijek i zakopavanje ratnih sjekira 
Geopolitika

ODNOSI KINE I RUSIJE (II DIO): Ulazak u 21. vijek i zakopavanje ratnih sjekira 

14.04.2022.
Principi izvornog Dejtonskog sporazuma
Geopolitika

Principi izvornog Dejtonskog sporazuma

22.02.2021.

Ekonomija

Trgovinski odnosi Evropske unije i Kine: Ekonomske institucije u teoriji međunarodnih odnosa
Ekonomija

Trgovinski odnosi Evropske unije i Kine: Ekonomske institucije u teoriji međunarodnih odnosa

11.03.2021.
MMF je u pravu: Globalni ekonomski oporavak od Covid-a mogao bi krenuti u pogrešnom smjeru
Ekonomija

MMF je u pravu: Globalni ekonomski oporavak od Covid-a mogao bi krenuti u pogrešnom smjeru

31.08.2021.
Šta stoji iza globalnog porasta cijena hrane?
Ekonomija

Šta stoji iza globalnog porasta cijena hrane?

09.08.2021.

Sigurnost

Zemlje s najvećom vojnom potrošnjom u 2020. godini
Sigurnost

Zemlje s najvećom vojnom potrošnjom u 2020. godini

15.12.2021.
Loitering municija mijenja sistem ratovanja
Sigurnost

Loitering municija mijenja sistem ratovanja

10.05.2021.
Zemlje sa najvećom potrošnjom za vojsku na svijetu
Sigurnost

Zemlje sa najvećom potrošnjom za vojsku na svijetu

31.01.2021.

Institut za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES), kroz svoje aktivnosti, istraživanja i analize, prati sve aspekte geopolitičkih promjena u svijetu, posebno onih koji utiču na stabilnost i ekonomski prosperitet Bosne i Hercegovine.

info@iges.ba

  • Geopolitika
  • Ekonomija
  • Sigurnost

© 2021 IGES -Institut za Geopolitiku, Ekonomiju i Sigurnost. Sva prava pridržana.

No Result
View All Result
  • Naša Priča
    • O Nama
    • Misija i Vizija
  • Geopolitika
  • Ekonomija
  • Sigurnost
  • Kontakt
  • English

© 2021 IGES -Institut za Geopolitiku, Ekonomiju i Sigurnost. Sva prava pridržana.

Login to your account below

Forgotten Password?

Fill the forms bellow to register

All fields are required. Log In

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In
This website uses cookies. By continuing to use this website you are giving consent to cookies being used.