“Kompromis je umjetnost dijeljenja torte na takav način da svi vjeruju da imaju najveći komad”, rekao je bivši njemački kancelar Ludwig Erhard. “Torta“ služi kao metafora koja se može primijeniti na bilo koji resurs ili robu, a u ovom slučaju, zasigurno se može koristiti u vezi s Prespanskim sporazumom postignutim između Republike Sjeverne Makedonije i Grčke 2018. godine koji je zauzvrat okončao dugogodišnji stalni spor oko imena između dvije zemalje.
Uvod: Euroatlantske težnje Sjeverne Makedonije
Nakon proglašenja nezavisnosti 1991. godine, Republika Sjeverna Makedonija jasno je istakla svoju predanost postizanju svojih ključnih strateških ciljeva, punopravnog članstva u Europskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu (NATO). Provođenjem sveobuhvatnih i složenih reformi, zemlja se potvrdila kao pouzdan partner i snažan saveznik i EU i NATO-u s jasnom vizijom za ispunjavanje svojih euroatlantskih težnji.
Najznačajnije postignuće u posljednjih nekoliko godina koje je utrlo put održavanju i produbljivanju reformskog zamaha u pogledu dobrosusjedskih odnosa, regionalnog pomirenja i saradnje, jeste historijski Prespanski sporazum između Sjeverne Makedonije i Grčke.
Prespanski sporazum između Sjeverne Makedonije i Grčke
Evropska unija je kontinuirano ukazivala da su rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja, kao i poticanje bilateralne i regionalne saradnje, ključni preduslovi da Sjeverna Makedonija započne pregovore o pristupanju EU i da nakon toga postane država članica Evropske unije. Kao rezultat toga, vođeni snažnom odlučnošću i poticajem za garanciju evropske budućnosti Sjeverne Makedonije i njenih građana, pristupilo se potpisivanju sporazuma koji je omogućio rješavanje sporova i podršku regionalnim savezima.
Što se tiče javnog mišljenja o ovom pitanju, anketa NDI-a provedena 2018. godine je pokazala da gotovo šest od deset građana vjeruje da je Prespanski sporazum koji je promijenio ustavno ime zemlje, neophodan za euroatlantske integracije. Stoga je Sjeverna Makedonija uspjela stvoriti istinsku priču o uspjehu na zapadnom Balkanu u bilateralnom rješavanju sporova, što je omogućeno konstruktivnim dijalogom, efikasnom saradnjom i kompromisom.
Prespanskim sporazumom, potpisanim 17. juna 2018. godine između Republike Sjeverne Makedonije i Republike Grčke pod pokroviteljstvom UN-a, okončan je, gotovo tri decenije dug spor između dvije zemalje, nakon čega je dopušteno Sjevernoj Makedoniji da ostvari svoje težnje za pridruživanje NATO-u i EU. Ministri vanjskih poslova obje države potpisali su sporazum kojim je Republika Makedonija zvanično preimenovana u Republiku Sjevernu Makedoniju.
U Prespanskom sporazumu se jasno naglašavaju obaveze obje strane da jačaju, proširuju i produbljuju svoje bilateralne odnose i postavljaju jake temelje za učvršćivanje i poštivanje dobrosusjedskih odnosa kao osnove za razvoj sveobuhvatne bilateralne saradnje. Istovremeno će se, prema sporazumu, nastojati ojačati i nadograditi bilateralna saradnja na nivo strateškog partnerstva u oblastima kao što su politički odnosi, odbrana, ekonomija, poljoprivreda, trgovina, civilna zaštita, energetika, investicije, prekogranična saradnja i transport. Štaviše, od obje strane je potvrđena potreba za jačanjem mira, stabilnosti i sigurnosti uz dalju promociju saradnje u jugoistočnoj Europi, kao i jačanje atmosfere povjerenja i dobrosusjedskih regionalnih odnosa uz trajnu obustavu svih neprijateljskih stavova.
Prespanskim sporazumom došlo je do promjene ustavnog naziva države u „Republika Sjeverna Makedonija“, međutim važno je naglasiti da su nacionalnost njenih građana, kao i službeni jezik koji se govori u zemlji, i dalje makedonski. U terminološkim smjernicama koje je objavila vlada Sjeverne Makedonije bilo je određeno da je pri pozivanju na etnički ili kulturni identitet pridjev „makedonski“ tačan, dok je „sjeverni ili sjeverni makedonski“ netačan. Kada se govori o građanima zemlje, oni će se nazivati „makedonskim državljanima” i „državljanima Republike Sjeverne Makedonije”. Etnički Makedonci bi se nazivali “Makedoncima”, dok je naziv “Sjeverni Makedonci” apsolutno netačan. Stoga je važno naglasiti službeno stajalište vlade Sjeverne Makedonije koja je utvrdila da je makedonski identitet očuvan, dok je makedonski jezik potvrđen Prespanskim sporazumom. Potpisivanje Prespanskog sporazuma svjedoči, ne samo o naporima da se prevaziđe naslijeđe prošlosti, već i o značajnim popuštanjima vlade Sjeverne Makedonije i njenih građana kao njihov direktan doprinos njegovanju regionalne tolerancije. U svakom slučaju, kako bi mogle osjetiti opipljive koristi od ovog sporazuma, obje strane moraju učiniti sve da kontinuirano djeluju u uzajamnom poštovanju, povjerenju, transparentnosti, kompromisu i toleranciji. Samo kada se poduzimaju radnje u skladu sa osnovnim evropskim vrijednostima, bilateralni odnosi mogu se dalje unapređivati i mogu doprinijeti očuvanju regionalnog mira i stabilnosti.
Sjeverna Makedonija postaje 30. država članica NATO-a
Put ulaska Sjeverne Makedonije u NATO bio je i zahtjevan i dug. Ipak, nakon potpisivanja Prespanskog sporazuma u junu 2018. godine, narednog mjeseca na samitu NATO-a u Briselu, Sjeverna Makedonija je pozvana da započne pristupne pregovore za članstvo u NATO-u. Na kraju, 27. marta 2020. godine Sjeverna Makedonija postala je nova 30. članica NATO-a, nakon što je položila instrument o pristupu američkom Stejt departmentu u Washingtonu. Ratifikacija Prespanskog sporazuma bio je put ka osiguranju članstva u NATO-u što je ujedno i ispunjavanje strateškog cilja koji je Sjeverna Makedonija imala od postizanja neovisnosti 1991. godine.
Sjeverna Makedonija se već dugo smatra pouzdanim saveznikom i partnerom u evroatlantskoj sigurnosti i stabilnosti, uključujući aktivno sudjelovanje u misijama pod vodstvom NATO-a u Afganistanu i na Kosovu. Američki Stejt department primijetio je da će članstvo Sjeverne Makedonije u NATO-u doprinijeti većoj integraciji, demokratskim reformama, trgovini, sigurnosti i stabilnosti u cijeloj regiji. Stoga je neophodno naglasiti da je članstvo u NATO-u najjača garancija stabilnosti i sigurnosti, kao i održavanja teritorijalnog integriteta Sjeverne Makedonije.
Izgledi Sjeverne Makedonije za pristupanje EU
Sjeverna Makedonija pokazala je spremnost za početak pregovora o pridruživanju s EU, postigavši veliki uspjeh u prevladavanju bilateralnih sporova i postizanju pravovremenih reformi u ključnim oblastima. Evropska komisija kontinuirano daje pozitivne ocjene zbog postignutih reformi kao i pozitivnog vraćanja na evropski put i demokratizaciju nakon dosta godina političkih turbulencija. Stoga je ponovljena preporuka 2020. godine, prvobitno izdana 2009. godine, da Sjeverna Makedonija započne pregovore o pridruživanju. Nažalost, usprkos snažnoj podršci država članica EU i brojnim argumentima za započinjanje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom, kao rezultat blokade koju je nametnula jedna država članica EU, zemlji još nije dato zeleno svjetlo za održavanje prve otvorene međuvladine konferencije i početak pregovora o pristupanju. Trenutni trio, predsjedavajući Vijeća EU, kojeg čine Njemačka, Portugal i Slovenija, izjavili su da će usko sarađivati u narednih 18 mjeseci kako bi ispunili zajedničke strateške prioritete jer su, kako kažu, svi svjesni da proširenje EU na zemlje zapadnog Balkana ostaje prioritet za EU. Od vitalne je važnosti napomenuti da se proces pristupanja mora temeljiti na povjerenju, otvorenosti i jasnim opredjeljenjima EU i Sjeverne Makedonije, jer to predstavlja ispravan način da se osiguraju vjerodostojne reforme, veća regionalna saradnja i brža integracija zemlje u EU.
Put naprijed za Sjevernu Makedoniju
Prespanski sporazum služi kao sastavni dio unapređenja euroatlantskih integracija Sjeverne Makedonije jer je omogućio prijeko potrebno ponovno pokretanje procesa pristupanja EU i NATO-u. Evropski projekat je stvoren kako bi se uspostavio i očuvao mir i stabilnost u Evropi, kao i da bi se olakšala bliža saradnja među zemljama na bilateralnom i regionalnom nivou. Vjerodostojna perspektiva EU ostaje najsnažniji poticaj za Sjevernu Makedoniju da provede sveobuhvatne političke i društveno-ekonomske reforme. Uprkos izazovima na putu pridruživanja, presudno je da Sjeverna Makedonija ne stagnira te da nastavi unaprijeđivati nacionalnu agendu reformi EU.
Omogućavanje vjerodostojne perspektive punopravnom članstvu u EU zasnovanom na zaslugama od političkog je, sigurnosnog i ekonomskog interesa za EU. Suočeni sa globalnim izazovima i dubokim podjelama u nesigurnim vremenima kroz koja prolazimo, takva vrsta podrške na kraju bi mogla biti geostrateška investicija u sigurniju i ujedinjeniju Evropu.
