Srijeda, 6 Septembra, 2023

IGES

  • Naša Priča
    • O Nama
    • Misija i Vizija
  • Geopolitika
  • Ekonomija
  • Sigurnost
  • Press servis
  • Konferencija IGES 2023
  • Kontakt
  • English
No Result
View All Result
IGES
No Result
View All Result

IGES

No Result
View All Result
Home Geopolitika

Mackinder: Ko vlada istočnom Evropom vlada svijetom

Ohrabruju najave Bajdenove administracije da će obnoviti američko savezništvo sa Evropom i dati podršku zapadnom Balkanu na putu integracije u NATO i Evropsku uniju.

Adnan Kapo Adnan Kapo


08.02.2021.
u Geopolitika
Mackinder: Ko vlada istočnom Evropom vlada svijetom

Ko vlada istočnom Evropom, vladaće  Heartland-om, ko vlada Heartland-om vladaće svjetskim ostrvom, a ko vlada svjetskim ostrvom, vladaće svijetom! Ova teza je postala poznata kao Heartland teorija koju je postavio Sir Halford John Mackinder (15. februar 1861. – 6. Mart 1947.), poznati engleski geograf, akademik i političar. Heartland, ili srce zemlje, je ogromna površina centralnog dijela Azije smještena između Karpata na zapadu, Hindukush lanca planina na jugu i Altai planina na istoku. Na sjeveru je okružena Baltičkim morem. Mackinder se smatra jednim od osnivača geopolitike i geostrategije koji je 1904. napisao rad pod nazivom “Geografski stožer povijesti” u kojem je iznio navedenu teoriju te po njoj postao poznat. 

Mackinder je podijelio svijet na tri velike geografske regije: svjetsko ostrvo, priobalni  otoci i udaljeni otoci. Najveću kopnenu masu na svijetu koju čine Evropa, Azija i Afrika nazvao je svjetskim ostrvom. Na tom području u kojem se nalazi većina ukupnih resursa, živi oko 87% svjetske populacije. Priobalni otoci su Japan i Britanska ostrva, dok su periferni otoci, prema njegovoj teoriji, Sjeverna i Južna Amerika i Australija. Mackinder je posebnu važnost davao istočnoj Evropi koja graniči sa Heartlandom, pa je prema njegovom mišljelju istočna Evropa u najboljoj poziciji da iskoristi resurse Heartlanda. On je smatrao da se zemlje koje pripadaju priobalnim i perifernim otocima, nalaze u slabijem položaju za preuzimanje kontrole nad središtem zemlje. Teško je izvesti uspješnu invaziju na Heartland, jer je zaštićen planinskim lancima sa juga i morem sa sjevera. Heartland je nazvao još i „Pivot zonom“. Prema njemu Rusija je stožerna država svijeta upravo zbog svog geografskog položaja jer kontroliše Pivot zonu ili Heartland.

Mackinderova teorija je kombinacija nekoliko faktora koji svojom dinamikom utiču na geopolitička kretanja, a to su geografski položaj, politička moć i strategija ratovanja. Ako se svemu tome dodaju sile demografije i ekonomije, vidljivo je zašto je važna kontrola Heartlanda. Zbog toga je pretpostavio da kontrola nad istočnom Evropom osigurava kontrolu nad Heartlandom, kontrola nad Heartlandom osigurava kontrolu nad svjetskim ostrvom, a kontrola svjetskog ostrva stvara predpostavke za kontrolu svijeta. Iako je terorija pretrpjela mnoge kritike pa i odbacivanja, ipak i danas postoje stratezi koji je preispituju i tvrde da se velike geopolitičke igre vode po njenoj matrici.

Nasuprot Heartland teoriji nastala je Rimland teorija koju je postavio Nicholas Spykman 1942. godine. Spykman je bio profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Yale, a svoju teoriju je objavio u knjizi “Američka strategija u svjetskoj politici” za vrijeme Drugog svjetskog rata. Teorija Rimlanda smatra da glavna moć pripada zemljama koje se nalaze oko ruba Evrope i Azije, čime se kontroliše Heartland. Spykman je bio kritičar Heartland teorije. Za vrijeme Drugog svjetskog rata vojni stratezi su primjenjivali njegovu teoriju jer je vladalo mišljenje da bi se kombinovanom morskom i kopnenom silom u području Rimlanda mogla zadržati kontrola nad tadašnjim Sovjetskim savezom.

Na pojasu koji obuhvata Rimland, a koji se proteže od krajnjeg istoka Azije, preko jugoistočne Azije, Indije, Bliskog Istoka, zatim južne i zapadne Evrope, prolazi većina svjetskog traznita roba između mora i kopna. Profesor Spykman je smatrao da kontrola priobalnih zemalja i mora, daje prednost u odnosu na kontrolu samog kopna. S druge strane argument kritičara je bio da Spykman nije uzeo u obzir kontrolu vazduha i ratovanje nuklearnim oružjem, što pravi prevagu u moći.

I za teoriju Heartlanda kao i za teoriju Rimlanda moguće je navesti nedostatke, ali zasigurno se i danas izučavaju i uzimaju kao osnova za donošenje novih geopolitičkih strategija. Ne može se negirati istina da je većina ratova 20. stoljeća vođena na pojasu Rimland-a. U širem pojasu zapadno od Karpata, počeo je Prvi svjetski rat 1914. godine, a onda i posljednji rat na evropskom tlu u bivšoj Jugoslaviji. I danas se na području Balkana vode političke igre za uticaj između NATO-a i Rusije, koja otvoreno radi na zaustavljanju integracije preostalih balkanskih zemalja u Sjeveroatlanski savez. Ispod tog nadmetanja, jasno su uočljive konture obje teorije. Ohrabruju najave Bajdenove administracije da će obnoviti američko savezništvo sa Evropom i dati podršku zapadnom Balkanu na putu integracije u NATO i Evropsku uniju. Okončanje tog procesa trajno bi zaustavio tenzije koje su podjednako prijetnja i lokalnom i svjetskom miru.

Share120Tweet75Share21SendSendScan
Previous Post

Članstvo u NATO-u donosi stabilnost i ekonomski rast

Next Post

Geopolitički značaj Kašmira

Ono što je objavljeno na web stranici IGES-a ne mora nužno predstavljati službeni stav IGES-a.

Adnan Kapo

Adnan Kapo

Adnan Kapo je direktor Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost. Diplomirao je političke nauke na Državnom univerzitetu u Arizoni, a magistrirao je ekonomiju na Univerzitetu u Delawareu. Posjeduje bogato iskustvo na polju politike, medija i menadžmenta.

Geopolitika

Geopolitika azijsko-pacifičke regije i njen utjecaj na odnose Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije
Geopolitika

Geopolitika azijsko-pacifičke regije i njen utjecaj na odnose Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije

25.01.2022.
ODNOSI IRANA I SAUDIJSKE ARABIJE U POSLJEDNJIH 100 GODINA (II DIO): Treća faza relativnog prijateljstva i kako dalje
Geopolitika

ODNOSI IRANA I SAUDIJSKE ARABIJE U POSLJEDNJIH 100 GODINA (II DIO): Treća faza relativnog prijateljstva i kako dalje

30.05.2023.
Urušavanje demokratske Evrope u BiH
Geopolitika

Urušavanje demokratske Evrope u BiH

22.08.2022.

Ekonomija

MMF je u pravu: Globalni ekonomski oporavak od Covid-a mogao bi krenuti u pogrešnom smjeru
Ekonomija

MMF je u pravu: Globalni ekonomski oporavak od Covid-a mogao bi krenuti u pogrešnom smjeru

31.08.2021.
Članstvo u NATO-u donosi stabilnost i ekonomski rast
Ekonomija

Zašto je IT industrija važna za Bosnu i Hercegovinu?

01.02.2021.
Dronovi – Svemirska utrka našeg vremena
Ekonomija

Dronovi – Svemirska utrka našeg vremena

22.04.2021.

Sigurnost

Srbija i Rusija se složile da NATO trajno ostane u Bosni i Hercegovini
Sigurnost

Srbija i Rusija se složile da NATO trajno ostane u Bosni i Hercegovini

31.05.2022.
Energetska sigurnost u doba hibridnog ratovanja
Sigurnost

Energetska sigurnost u doba hibridnog ratovanja

13.02.2021.
Suzbijanje dronova: traženje magičnog rješenja
Sigurnost

Suzbijanje dronova: traženje magičnog rješenja

31.01.2021.

Institut za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES), kroz svoje aktivnosti, istraživanja i analize, prati sve aspekte geopolitičkih promjena u svijetu, posebno onih koji utiču na stabilnost i ekonomski prosperitet Bosne i Hercegovine.

info@iges.ba

  • Geopolitika
  • Ekonomija
  • Sigurnost
  • Konferencija IGES 2023

© 2023 IGES - Institutes for Geopolitics, Economy and Security. All Rights Reserved.

No Result
View All Result
  • Naša Priča
    • O Nama
    • Misija i Vizija
  • Geopolitika
  • Ekonomija
  • Sigurnost
  • Press servis
  • Konferencija IGES 2023
  • Kontakt
  • English

© 2023 IGES - Institutes for Geopolitics, Economy and Security. All Rights Reserved.

Login to your account below

Forgotten Password?

Fill the forms bellow to register

All fields are required. Log In

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In
This website uses cookies. By continuing to use this website you are giving consent to cookies being used.