Subota, 5 Jula, 2025

IGES

  • Naša priča
    • O nama
    • Misija i Vizija
  • Geopolitika
  • Ekonomija
  • Sigurnost
  • Geopolitička akademija
  • Press servis
  • Konferencije
    • Konferencija IGES 2023
    • Konferencija IGES 2024
    • Konferencija IGES 2025
  • Kontakt
  • English
No Result
View All Result
IGES
No Result
View All Result

IGES

No Result
View All Result
Home Geopolitika

Principi novog ustava Bosne i Hercegovine

Federacijom je likvidirana Herceg-Bosna a krajnji cilj je bio i likvidacija tadašnje strukture Republike Srpske koja se trebala utopiti u federaciju kantona.

Ivo Komšić Ivo Komšić


02.03.2021.
u Geopolitika
Principi novog ustava Bosne i Hercegovine

Ustav Bosne i Hercegovine je nastao u okviru Dejtonskih pregovora i predstavlja Aneks 4. Općeg  okvirnog sporazuma za mir u BiH. Dakle, njegov osnovni cilj je bio zaustaviti rat i stvoriti politički okvir za mir. Više od deset godina nakon donošenja Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH donesene su presude međunarodnih sudova o izvršenom genocidu u BiH i o tome da je sam Ustav u suprotnosti s važećim međunarodnim deklaracijama i konvencijama o ljudskim pravima. Zbog neprovođenja svih njegovih aneksa, Ustav BiH utemeljio je nefunkcionalnu i neracionalnu državnu strukturu, te je kao takav nedemokratičan i diskriminirajući. Radi toga je neophodno izvršiti temeljite ustavne promjene i Državu Bosnu i Hercegovinu učiniti funkcionalnom, bez mogućnosti blokada, na principima građanske demokratije koji ne ostavljaju prostor za diskriminaciju bilo kojeg njenog građanina.

Najlakši i najracionalniji put je vratiti se na principe na kojima je nastao Vašingtonski sporazum 1994. godine, a koji je također postignut uz posredovanje američke administracije. Vašingtonskim sporazumom formirana je Federacija Bosne i Hercegovine. Ustav Federacije BiH je donesen na temelju suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Bosne i Hercegovine, te na načelima Povelje Ujedinjenih nacija i Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima (to je izričito navedeno u preambuli Ustava). Federacija BiH nije zamišljena da organizuje život na jednom dijelu BiH (51% državne teritorije) nego je projektirana na cijelom prostoru međunarodno priznate države BiH i formirana kao Federacija federalnih jedinica – kantona. Bosna i Hercegovina tada u cjelini nije koncipirana kao država dva entiteta već kao federacija kantona. To je vidljivo iz Prvog stava Ustava Federacije BiH u kome stoji da „Bošnjaci i Hrvati kao konstitutivni narodi, zajedno s ostalima, i građani Republike Bosne i Hecegovine, ostvaruju svoja suverena prava, preoblikuju unutarnji ustroj teritorija s većinskim bošnjačkim i hrvatskim pučanstvom u Republici Bosni i Hercegovini, u Federaciju Bosne i Hercegovine koja se sastoji od federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima.“

Dakle, državna struktura Republike BiH se „preoblikuje“ u Federaciju BiH i radi se o cjelokupnoj strukturi a ne o jednom dijelu. To što se ona uspostavlja na prostorima s bošnjačkim i hrvatskim pučanstvom je zbog toga što u tom trenutku združene snage Armije BiH i HVO-a kontroliraju oko 35% teritorije BiH a ratni zločinac Radovan Karadžić oko 65%, i što nije prihvaćao nikakve mirovne pregovore koji mu to ne bi legalizirali. Radi toga, u federalnom Ustavu stoji: „Odluke o ustavnom statusu teritorija Republike Bosne i Hercegovine s većinskim srpskim pučanstvom donijet će se tijekom pregovora o miru i na Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji“.

Prema tome, Federacija BiH bez „srpskog pučanstva“ je bila privremeno rješenje koje se trebalo dopuniti. Vašingtonski sporazum je imao izuzetan politički značaj za okončanje rata u BiH jer je omogućavao ne samo politički savez Bošnjaka i Hrvata nego i vojni savez kojim se Karadžićeva zločinačka tvorevina RS mogla dovesti na pregovore i uključiti u Federaciju BiH.

Federacijom je likvidirana Herceg-Bosna a krajnji cilj je bio i likvidacija tadašnje strukture Republike Srpske koja se trebala utopiti u federaciju kantona. U samom projektu Federacije BiH, koji je cijelo vrijeme Vašingtonskih pregovora stajao na stolu, teritorij države BiH sa „srpskim pučanstvom“ također je bio kantonalno ustrojen i uključen u Federaciju BiH. U kojoj mjeri je Federacija BiH koncipirana kao država na cijelom prostoru BiH najbolje svjedoče nadležnosti koje su joj date Ustavom.

U isključivoj su ovlasti Federacije: vanjska politika, obrana i zaštita njenih granica, vojska i vojna proizvodnja, državljanstvo, gospodarska politika, unutarnja i vanjska trgovina i carine, financije, fiskalna i monetarna politika, sigurnosna politika i suzbijanje domaćeg i međunarodnog kriminala, komunikacije, energetska politika. Zajedničke ovlasti s kantonalnim vlastima su: zaštita ljudskih prava, zdravstvo, ekološka politika, komunikacije i prometna infrastruktura, socijalna politika, turizam, gospodarenje prirodnim bogatstvima. Analiza ovih nadležnosti pokazuje da Federacija BiH u svojoj vlasti ima sve ono što imaju i druge države i da je njena vlast jedinstvena.

Kasnije, Dejtonskim sporazumom odstupilo se od federalnog uređenja države i BiH je podijeljena na dva entiteta. To je državu učinilo nefunkcionalnom, neracionalnom i nedemokratskom. Jedini racionalan način izlaska iz tog stanja je preustroj države u skladu s federalnim principima postavljenim u temelj Federacije BiH Vašingtonskim sporazumom. To zapravo znači da treba prestrukturirati RS u kantone i objediniti ih u jedinstvenu državu Federaciju BiH. Ta mogućnost realno postoji jer je RS inače podijeljena u dvije regije, istočnu i zapadnu, odnosno Podrinje i Banjalučku krajinu. Između ove dvije regije nalazi se Distrikt Brčko kao zasebna regija koji bi također trebao dobiti status kantona u Federaciji BiH. Uz ovo prestrukturiranje bilo bi racionalno smanjiti broj postojećih kantona u sadašnjoj Federaciji sa deset na pet (Sarajevski, Tuzlanski, Hercegovački, Srednjobosanski i Bihački).

Sa ovakvim preustrojem BiH nestale bi mogućnosti blokada u državnom Parlamentu entitetskim glasanjem, nestala bi politička ideja trećeg hrvatskog entiteta, otklonila bi se svaka mogućnost daljnje podjele ili raspada države, društvo i država bi se stabilizirali tako da bi se sve politike okrenule prosperitetu i afirmaciji demokratskih i građanskig vrijednosti.

Share20Tweet13Share4SendSendScan
Previous Post

Veliki ilirski ustanak od 6. – 9. god. n. e. (III DIO: Batonov rat je ozbiljno uzdrmao temelje Rimskog carstva)

Next Post

Veliki ilirski ustanak od 6. – 9. god. n. e. (IV DIO: Izdaja unutar ustaničkih redova i slabljenje otpora)

Ono što je objavljeno na web stranici IGES-a ne mora nužno predstavljati službeni stav IGES-a.

Ivo Komšić

Ivo Komšić

Dr. Ivo Komšić je bio član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda od 1993. do 1996. godine, a gradonačelnik Sarajeva od 2013. do 2017. godine. Bio je profesor i dekan na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Objavio je veliki broj znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim časopisima, kao i nekoliko knjiga.

Geopolitika

Evropa, 100 godina poslije!
Geopolitika

Evropa, 100 godina poslije!

31.01.2021.
Je li Bosna i Hercegovina sljedeća na ruskom radaru?
Geopolitika

Je li Bosna i Hercegovina sljedeća na ruskom radaru?

11.03.2022.
Nova geopolitička pozicioniranja na Arktiku
Geopolitika

Nova geopolitička pozicioniranja na Arktiku

20.04.2021.

Ekonomija

Net zero carbon and energy sustainability
Ekonomija

Energetska održivost bez emisije karbona

01.02.2021.
Šta stoji iza globalnog porasta cijena hrane?
Ekonomija

Šta stoji iza globalnog porasta cijena hrane?

09.08.2021.
Članstvo u NATO-u donosi stabilnost i ekonomski rast
Ekonomija

Zašto je IT industrija važna za Bosnu i Hercegovinu?

01.02.2021.

Sigurnost

Srbija i Rusija se složile da NATO trajno ostane u Bosni i Hercegovini
Sigurnost

Srbija i Rusija se složile da NATO trajno ostane u Bosni i Hercegovini

31.05.2022.
Zemlje sa najvećom potrošnjom za vojsku na svijetu
Sigurnost

Zemlje sa najvećom potrošnjom za vojsku na svijetu

31.01.2021.
Global arms industry: Sales by the top 25 companies up 8.5 per cent; Big players active in Global South
Sigurnost

Globalna industrija naoružanja: Prodaja vodećih 25 kompanija porasla je za 8,5 posto / Veliki igrači aktivni na globalnom jugu

25.03.2021.

Institut za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES), kroz svoje aktivnosti, istraživanja i analize, prati sve aspekte geopolitičkih promjena u svijetu, posebno onih koji utiču na stabilnost i ekonomski prosperitet Bosne i Hercegovine.

info@iges.ba

  • Geopolitika
  • Ekonomija
  • Sigurnost

© 2024 IGES - Institutes for Geopolitics, Economy and Security. All Rights Reserved.

No Result
View All Result
  • Naša priča
    • O nama
    • Misija i Vizija
  • Geopolitika
  • Ekonomija
  • Sigurnost
  • Geopolitička akademija
  • Press servis
  • Konferencije
    • Konferencija IGES 2023
    • Konferencija IGES 2024
    • Konferencija IGES 2025
  • Kontakt
  • English

© 2024 IGES - Institutes for Geopolitics, Economy and Security. All Rights Reserved.

Login to your account below

Forgotten Password?

Fill the forms bellow to register

All fields are required. Log In

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In
This website uses cookies. By continuing to use this website you are giving consent to cookies being used.