Utorak, 15 Novembra, 2022

IGES

  • Naša Priča
    • O Nama
    • Misija i Vizija
  • Geopolitika
  • Ekonomija
  • Sigurnost
  • Kontakt
  • English
No Result
View All Result
IGES
No Result
View All Result

IGES

No Result
View All Result
Home Geopolitika

Sven Alkalaj: Zbog Ukrajine veto u UN-u ide na preispitivanje

Svakim danom jača podrška za usvajanje ovakve rezolucije. Do sada je oko 60 zemalja ko-sponzoriralo rezoluciju, dok je veći broj zemalja odlučio da je podrži, ali ne i da je ko-sponzorira. Neke stalne članice (SAD, Velika Britanija i Francuska) će dati podršku.

Sven Alkalaj Sven Alkalaj


25.04.2022.
u Geopolitika
Obraćanje ambasadora Svena Alkalaja na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija

Foto: Ambasador BiH u UN-u Sven Alkalaj za govornicom Generalne skupštine UN-a

Nakon agresije Rusije na Ukrajinu prije skoro 60 dana, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, koje se bavi pitanjima održavanja međunarodnog mira i sigurnosti u svijetu, našlo se pred velikim problemom, kako osuditi agresiju jedne članice UN-a na drugu.

Situacija je samim tim kompleksnija, jer je zemlja agresor istovremeno i stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a (VS UN) sa pravom veta. Kao posljedica takvih okolnosti nije se mogla postići saglasnost na sjednici VS UN-a za osudu agresije, jer je upotrijebljen veto!

Da bi se sa ovom situacijom upoznale sve zemlje članice UN-a, agresija na Ukrajinu se morala staviti na dnevni red Generalne skupštine UN-a (GSUN). Identičan postupak je napravljen i kada se pred zemljama članicama našao zahtjev da se Ruska Federacija suspenduje iz Vijeća za ljudska prava UN-a. Zbog toga se morala zakazati vanredna sjednica Generalne skupštine da bi se o agresiji Rusije na Ukrajinu raspravljalo pred svim članicama, a ne samo pred 15 članova VS UN-a. Takvim pristupom stvorili su se uslovi da sve zemlje iskažu svoj stav o agresiji.

Član 10. Povelje Ujedinjenih nacija Generalnoj skupštini omogućava da “raspravlja o svim pitanjima u okviru aktuelne Povelje kao i o pitanjima koja se odnose na ovlaštenja i funkcije bilo kojeg organa predviđenog Poveljom”, kao i da daje preporuke po temama o kojima raspravlja.

Također, u članu 24.1. stoji: “Kako bi osigurale brzu i efikasnu akciju Ujedinjenih nacija, njene članice povjeravaju Vijeću sigurnosti primarnu odgovornost za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti i saglasne su da u izvršavanju svojih dužnosti pod ovom odgovornošću Vijeće sigurnosti djeluje u njihovo ime.”

Dakle, da bi se održala sjednica Generalne skupštine potrebno je da se ove stvari stave na dnevni red kako bi o njima raspravljalo čitavo članstvo. Povelja UN-a to omogućava kroz navedena dva člana. U slučaju kakva je aktuelna situacija, kada se jedna zemlja, stalna članica VS suprotstavi odluci VS, tj. ulaže veto, rasprava se prenosi u Generalnu skupštinu, s tim što se mora tražiti vanredno zasjedanje GS. Da bi se izbjegla procedura zahtjeva za vanrednom sjednicom Generalne skupštine, došlo se na ideju da se donese rezolucija pod nazivom “Veto inicijativa”, koja ima isključivo politički smisao. U toj rezoluciji bi se navelo da svaki put kada jedna zemlja stavi veto na određenu odluku, automatski bi se išlo na sjednicu GS da se diskutuje o predloženom vetu u VS.

To bi se dešavalo po automatizmu, i ne bi zavisilo od toga ko je predsjednik GS, koji inače ima mogućnost da odlučuje da li hoće, i kada da stavi neku tačku na dnevni red. Ovako bi se nakon automatske sjednice GS i izjašnjavanja izvodili određeni zaključci.

Inicijativa za ovo je došla, kako je navedeno, kao posljedica agresije na Ukrajinu od stalne članice (Rusije) koja ima pravo veta. Bez obzira na tu vanrednu situaciju, već duži niz godina vode se razgovori o reformi Vijeća sigurnosti UN-a. Veliki broj zemalja se odavno zalaže za veću ulogu Generalne skupštine po pitanjima održaavanja međunarodnog mira i sigurnosti u svijetu.

Mnogi drugi elementi idu u prilog ovoj inicijativi. Jedan od njih je jačanje multilateralizma. S druge strane, brojni su primjeri kada VS nije u mogućnosti da preduzme efikasnu akciju zbog velikih političkih razlika među stalnim članicama. Drugi važan razlog je da je široko članstvo UN-a na fonu da se UN moraju reformisati jer postoji potreba za drugačijim načinom vođenja aktivnosti.

Ova “Veto rezolucija” nije protiv bilo koga, nego poziva na veću odgovornost za brigu o čovječanstvu. Jasno je u Povelji UN-a rečeno da VS radi u ime svih članica UN-a, a kad koristi veto zemlje članice imaju pravo da znaju zbog čega. Svakim danom jača podrška za usvajanje ovakve rezolucije. Do sada je oko 60 zemalja ko-sponzoriralo rezoluciju, dok je veći broj zemalja odlučio da je podrži, ali ne i da je ko-sponzorira. Neke stalne članice (SAD, Velika Britanija i Francuska) će dati podršku.

Termin za raspravu i odlučivanje o ovoj rezoluciji zakazan je za utorak, 26. april 2022. godine.

Originalna “Veto inicijativa” na engleskom jeziku 

Share30Tweet19Share5SendSendScan
Previous Post

Dr. George Friedman: Veliki svijet i mali ratovi

Next Post

ODNOSI KINE I RUSIJE (V DIO): Budućnost odnosa dvije zemlje

Ono što je objavljeno na web stranici IGES-a ne mora nužno predstavljati službeni stav IGES-a.

Sven Alkalaj

Sven Alkalaj

Dr. Sven Alkalaj je trenutno ambasador Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama. Bivši je ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine. Obavljao je i dužnost izvršnog sekretara Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu. Bio je prvi ambasador BiH u Sjedinjenim Američkim Državama nakon sticanja nezavisnosti BiH. Također je obavljao dužnost ambasadora BiH u Belgiji i šefa misije BiH pri NATO-u. Član je Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost gdje je ujedno i šef Diplomatskog kluba koji okuplja bivše i sadašnje diplomate, kao i stručnjake iz oblasti međunarodnih odnosa.

Geopolitika

Mackinder: Ko vlada istočnom Evropom vlada svijetom
Geopolitika

Mackinder: Ko vlada istočnom Evropom vlada svijetom

08.02.2021.
Dodikovo ćutanje glasnije je od sveg njegovog vikanja i vrijeđanja zapadnih političara
Geopolitika

Dodikovo ćutanje glasnije je od sveg njegovog vikanja i vrijeđanja zapadnih političara

01.03.2022.
Nova geopolitička pozicioniranja na Arktiku
Geopolitika

Nova geopolitička pozicioniranja na Arktiku

20.04.2021.

Ekonomija

Trgovinski odnosi Evropske unije i Kine: Ekonomske institucije u teoriji međunarodnih odnosa
Ekonomija

Trgovinski odnosi Evropske unije i Kine: Ekonomske institucije u teoriji međunarodnih odnosa

11.03.2021.
Net zero carbon and energy sustainability
Ekonomija

Energetska održivost bez emisije karbona

01.02.2021.
Zemlje NATO-a i EU najveći investitori u BiH
Ekonomija

Zemlje NATO-a i EU najveći investitori u BiH

27.10.2022.

Sigurnost

Suzbijanje dronova: traženje magičnog rješenja
Sigurnost

Suzbijanje dronova: traženje magičnog rješenja

31.01.2021.
Energetska sigurnost u doba hibridnog ratovanja
Sigurnost

Energetska sigurnost u doba hibridnog ratovanja

13.02.2021.
Pravni aspekt narušavanja vojne ravnoteže na Balkanu
Sigurnost

Pravni aspekt narušavanja vojne ravnoteže na Balkanu

07.02.2022.

Institut za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES), kroz svoje aktivnosti, istraživanja i analize, prati sve aspekte geopolitičkih promjena u svijetu, posebno onih koji utiču na stabilnost i ekonomski prosperitet Bosne i Hercegovine.

info@iges.ba

  • Geopolitika
  • Ekonomija
  • Sigurnost

© 2021 IGES -Institut za Geopolitiku, Ekonomiju i Sigurnost. Sva prava pridržana.

No Result
View All Result
  • Naša Priča
    • O Nama
    • Misija i Vizija
  • Geopolitika
  • Ekonomija
  • Sigurnost
  • Kontakt
  • English

© 2021 IGES -Institut za Geopolitiku, Ekonomiju i Sigurnost. Sva prava pridržana.

Login to your account below

Forgotten Password?

Fill the forms bellow to register

All fields are required. Log In

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In
This website uses cookies. By continuing to use this website you are giving consent to cookies being used.