Nakon agresije Rusije na Ukrajinu prije skoro 60 dana, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, koje se bavi pitanjima održavanja međunarodnog mira i sigurnosti u svijetu, našlo se pred velikim problemom, kako osuditi agresiju jedne članice UN-a na drugu.
Situacija je samim tim kompleksnija, jer je zemlja agresor istovremeno i stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a (VS UN) sa pravom veta. Kao posljedica takvih okolnosti nije se mogla postići saglasnost na sjednici VS UN-a za osudu agresije, jer je upotrijebljen veto!
Da bi se sa ovom situacijom upoznale sve zemlje članice UN-a, agresija na Ukrajinu se morala staviti na dnevni red Generalne skupštine UN-a (GSUN). Identičan postupak je napravljen i kada se pred zemljama članicama našao zahtjev da se Ruska Federacija suspenduje iz Vijeća za ljudska prava UN-a. Zbog toga se morala zakazati vanredna sjednica Generalne skupštine da bi se o agresiji Rusije na Ukrajinu raspravljalo pred svim članicama, a ne samo pred 15 članova VS UN-a. Takvim pristupom stvorili su se uslovi da sve zemlje iskažu svoj stav o agresiji.
Član 10. Povelje Ujedinjenih nacija Generalnoj skupštini omogućava da “raspravlja o svim pitanjima u okviru aktuelne Povelje kao i o pitanjima koja se odnose na ovlaštenja i funkcije bilo kojeg organa predviđenog Poveljom”, kao i da daje preporuke po temama o kojima raspravlja.
Također, u članu 24.1. stoji: “Kako bi osigurale brzu i efikasnu akciju Ujedinjenih nacija, njene članice povjeravaju Vijeću sigurnosti primarnu odgovornost za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti i saglasne su da u izvršavanju svojih dužnosti pod ovom odgovornošću Vijeće sigurnosti djeluje u njihovo ime.”
Dakle, da bi se održala sjednica Generalne skupštine potrebno je da se ove stvari stave na dnevni red kako bi o njima raspravljalo čitavo članstvo. Povelja UN-a to omogućava kroz navedena dva člana. U slučaju kakva je aktuelna situacija, kada se jedna zemlja, stalna članica VS suprotstavi odluci VS, tj. ulaže veto, rasprava se prenosi u Generalnu skupštinu, s tim što se mora tražiti vanredno zasjedanje GS. Da bi se izbjegla procedura zahtjeva za vanrednom sjednicom Generalne skupštine, došlo se na ideju da se donese rezolucija pod nazivom “Veto inicijativa”, koja ima isključivo politički smisao. U toj rezoluciji bi se navelo da svaki put kada jedna zemlja stavi veto na određenu odluku, automatski bi se išlo na sjednicu GS da se diskutuje o predloženom vetu u VS.
To bi se dešavalo po automatizmu, i ne bi zavisilo od toga ko je predsjednik GS, koji inače ima mogućnost da odlučuje da li hoće, i kada da stavi neku tačku na dnevni red. Ovako bi se nakon automatske sjednice GS i izjašnjavanja izvodili određeni zaključci.
Inicijativa za ovo je došla, kako je navedeno, kao posljedica agresije na Ukrajinu od stalne članice (Rusije) koja ima pravo veta. Bez obzira na tu vanrednu situaciju, već duži niz godina vode se razgovori o reformi Vijeća sigurnosti UN-a. Veliki broj zemalja se odavno zalaže za veću ulogu Generalne skupštine po pitanjima održaavanja međunarodnog mira i sigurnosti u svijetu.
Mnogi drugi elementi idu u prilog ovoj inicijativi. Jedan od njih je jačanje multilateralizma. S druge strane, brojni su primjeri kada VS nije u mogućnosti da preduzme efikasnu akciju zbog velikih političkih razlika među stalnim članicama. Drugi važan razlog je da je široko članstvo UN-a na fonu da se UN moraju reformisati jer postoji potreba za drugačijim načinom vođenja aktivnosti.
Ova “Veto rezolucija” nije protiv bilo koga, nego poziva na veću odgovornost za brigu o čovječanstvu. Jasno je u Povelji UN-a rečeno da VS radi u ime svih članica UN-a, a kad koristi veto zemlje članice imaju pravo da znaju zbog čega. Svakim danom jača podrška za usvajanje ovakve rezolucije. Do sada je oko 60 zemalja ko-sponzoriralo rezoluciju, dok je veći broj zemalja odlučio da je podrži, ali ne i da je ko-sponzorira. Neke stalne članice (SAD, Velika Britanija i Francuska) će dati podršku.
Termin za raspravu i odlučivanje o ovoj rezoluciji zakazan je za utorak, 26. april 2022. godine.
