Ekselencije, dragi prijatelji, dame i gospodo,
Veliko mi je zadovoljstvo što sam danas ovdje sa vama. Ova konferencija postavlja dva vrlo važna, pravovremena i međusobno povezana pitanja, od kojih je jedno o ekonomskoj ulozi međunarodnih partnera na Zapadnom Balkanu, i drugo o potencijalu Plana rasta EU za ubrzanje integracijskog puta. Trenutno sam više kvalifikovan da govorim o prvom, nego o drugom pitanju (i prepuštam svom cijenjenom kolegi iz EU da se više osvrne na to), iako je metod putem kojeg će Bosna i Hercegovina iskoristiti Plan rasta na najbolji mogući način, računajući tu i saradnju sa svojim susjedima, od ključne važnosti za sve nas.
Nadam se da će mi biti oproštena jedna opservacija. Čini se da ova dva pitanja o kojima ćemo raspravljati danas u središte debate stavljaju ekonomske aktivnosti i interese međunarodnih partnera. To je, dakako, razumljivo za regiju kao što je Zapadni Balkan, koja se sastoji od relativno malih ekonomija, a kojima su potrebne značajne investicije i infrastrukturni razvoj. Ipak, moje je mišljenje, da će odgovori na ta pitanja biti rezultat suverenih odluka koje će donositi regionalni lideri. Te odluke će odrediti budući prosperitet i sigurnost građana u regionu.
Tačno je da su mnogi od tih izbora regionalni koliko i bilateralni, što uključuje povećanu saradnju bilo kroz, primjera radi, Berlinski proces, Vijeće za regionalnu saradnju, EU procese, ili ad hoc aranžmane. Sve te odluke bit će ključne za ekonomsku i političku budućnost svake od ovih zemalja. Isto tako, u kontekstu šire geopolitičke i geoekonomske situacije, Zapadni Balkan je važan region za Evropu kojoj mnogo toga može ponuditi.
Istina je i da postoje različiti utjecaji na Zapadnom Balkanu te je jasno da ne misle svi kao mi. Svi ti potencijalni partneri ne gledaju na budućnost BiH, ili regiona općenito, kao važnog člana euroatlantske zajednice. Opet, ova pitanja bih postavio Bosni i Hercegovini pa neka sama suvereno odluči, kao i ostalim državama Zapadnog Balkana i njihovim liderima. Ta pitanja bi mogla izgledati otprilike ovako:
Da li, ili ne, birate da sklapate dogovore sa autokratskim vladama, iza leđa ljudi čiji porezi će na kraju platiti cijenu?
Da li birate da održivo ulažete u zeleni i inkluzivni razvoj svoje industrije i svojih prirodnih resursa, ili biste radije podijelili državnu imovinu između sebe i svojih autokratskih međunarodnih partnera, a na štetu ekonomije?
Ovi ekonomski izbori oblikuju, kako vaše vrijednosti, tako i politike. Da li sarađujete sa međunarodnim partnerima koji zastupaju odgovorno upravljanje, vladavinu prava i jasno utvrđene ekološke i radne standarde, ili birate put kojim se usporava napredak vaše zemlje?
Vremenom smo vidjeli mnoge primjere na Zapadnom Balkanu, kao i na drugim mjestima, gdje su ti izbori učvrstili korupciju, ugrozili razvojni potencijal industrije i pogoršali život građana. Naravno, ti izbori sa sobom nose određene geopolitičke posljedice, jer globalna umreženost vaše ekonomije oblikuje vašu vanjsku politiku i vrijednosti koje zastupate. Prema tome, prvi prioritet treba biti fokusiranje na odluke koje donose vaši lideri. Jesu li transparentni? Održavaju li proklamovane standarde i promoviraju rast? Pomažu li integraciji ekonomija Zapadnog Balkana s ostatkom Evrope?
Ovo nas dovodi do teme druge sesije na današnjoj konferenciji koja govori o potencijalnom utjecaju Plana rasta EU na euroatlantske integracije. Nije na Velikoj Britaniji da to detaljno komentariše. Međutim, siguran sam da će, ako lideri budu donosili ispravne odluke, ovaj plan pomoći zemljama da povežu svoj ekonomski život sa ostatkom Evrope te osnaže integracijski proces.
Na kraju, imajući fokus na ulozi regionalnih lidera kako bi odgovorili na pitanja koja ćemo danas razmatrati, dozvolite mi da se dotaknem i uloge međunarodne zajednice. U tom smislu slažem se da se moramo uskladiti sa ambicijama regiona. Na primjer, možemo pomoći u tranziciji proizvodnje energije i preoblikovati Zapadni Balkan na način da bude izvoznik čiste zelene energije u ostatak Evrope. To zahtijeva istinsku posvećenost provedbi klimatskih i ekoloških ciljeva. Potrebno je zajedničko djelovanje na način da je zapadno investiranje u zelenu energiju praćeno uključivanjem regije u Sistem trgovanja emisijama Evropske unije, zauzvrat pomažući biznisima Zapadnog Balkana da ostanu konkurentni i povezani sa ostatkom kontinenta.
Velika Britanija već daje vlastiti doprinos. Kako bismo pomogli u realizaciji velikih projekata nudimo regiji više od 15 milijardi funti finansiranja, od čega oko tri milijarde samo za BiH. Također pomažemo u pronalaženju inovativnih rješenja za zadovoljavanje hitnih energetskih potreba, a naše kompanije igraju važnu ulogu u razvoju industrije u regiji.
Budite uvjereni da Velika Britanija, radeći zajedno s vama i našim najbližim međunarodnim partnerima, čvrsto stoji uz suverenu i nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu, regionalno povezanu s drugim zemljama Zapadnog Balkana, zemlju koja se ubrzano kreće ka članstvu i u EU i u NATO.
Na kraju, dame i gospodo, jasno je da su pred regijom važne odluke. Uz iskrene namjere i ispravna međunarodna partnerstva Zapadni Balkan ima priliku za napredak, razvoj i integraciju u euroatlantsku zajednicu.
Nadam se da ćemo upravo danas čuti kako to ostvariti.
