Reagujući na izjave člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorad Dodik rekao je kako je taj entitet kao strana ušao u pregovore u Dejtonu tako da bi u slučaju raspada BiH ostali “konstituenti” od kojih je 1995. godine sastavljena BiH.
Strane u pregovorima u Dejtonu su bile, kako i sami potpisnici sporazuma potvrđuju, Republika Bosna i Hercegovina s jedne, i Republika Hrvatska i Republika Srbija s druge strane kao zemlje involvirane u rat na tuđoj teritoriji, tj. u Bosni i Hercegovini. U momentu potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, manji bh. entitet pravno nije postojao, nego tek tim potpisom počinje egzistirati kao jedna od mnogih administrativnih organizacionih jedinica u sastavu BiH. Član 1 Ustava BiH govori isključivo o kontinuitetu postojanja države Bosne i Hercegovine koja je priznata 1992. godine. Prema tome, u slučaju urušavanja današnjeg ustava BiH pravno stanje se vraća na vrijeme prije Dejtona, odnosno na ustav Republike Bosne i Hercegovine, kada entiteti nisu postojali kao dio njene unutrašnje organizacione strukture.
Drugu stvar koju je Dodik naveo u svojoj reakciji jeste riječ “konstituenti” što se odnosi na narode u BiH, a ne na entitete. Bošnjaci, Srbi, Hrvati i Ostali su konstituenti, a ne KONSTITUTIVNI narodi, kako je pogrešno prevedeno sa originalne engleske verzije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Verzija Ustava BiH na engleskom jeziku je jedina validna i mjerodavna (www. ohr. int) i u njoj se spominje riječ „constituent“, a ne „constitutive“. Razlika je u tome što riječ „constituent“, znači „biti dio, ili komponenta cjeline“, dok riječ „constitutive“, koja nije u Ustavu BiH, znači „imati moć ili autoritet da nešto konstituiše, uspostavi ili donese.“ Dakle, narodi su samo konstituenti, tj. stanovnici cjelovite i nedjeljive države.