Posljednjih mjesec dana svjedočili smo potpuno neočekivanom otporu vojske i naroda Ukrajine protiv Rusije koja važi za svjetsku vojnu supersilu. Niko nije mogao predvidjeti takav razvoj događaja, jer je Rusija najavila vojnu operaciju a ne rat, što je podrazumjevalo brz pad Ukrajine pod rusku kontrolu. U budućnosti ćemo čitati mnoge analize o tome kako je naizgled moćna i mnogobrojna ruska vojska naišla na tako tvrd otpor ukrajinskih snaga. Za taj otpor su prije svega zaslužna hrabra srca domaćih boraca kao i određena napredna vojna oprema donirana Ukrajini od strane zapadnih saveznika tokom posljednjih osam godina. Međutim, sa Zapada je stiglo nešto mnogo vrijednije, a to je otvoren um koji u kontekstu eksploatacije naprednih tehnologija predstavlja ključnu stratešku prednost.
Teško je ne primjetiti rezultate spoja najboljih zapadnih i istočnoevropskih mentalnih supstanci. Zapadnjački sistem slavi kreativnost i nudi napredne tehnologije za njeno ispoljavanje, sa druge strane, istočnjački mentalni sklop je snalažljiv i neopterećen birokratijom. Pomenuti spoj plodno je tlo za rađanje tzv. „rekombiniranih tehnologija“ koje brojni autori navode kao osnovni temelj za stvaranje strateških i konkuretnskih prednosti u 21. stoljeću. Uprošteno, terminom rekombinacije označavaju se nove tehnološke vrijednosti nastale spajanjem postojećih rješenja. Rekombinacija je mnogo brži i sigurniji put ka rješenjima čija se primjena može u potpunosti razlikovati od one za koju su određene tehnologije bile inicijalno namjenjenje.
Podsjetimo se da ratna dejstva u Ukrajini nisu počela prije mjesec dana, već 2014. godine. Paralelno sa razvojem situacije na ratištu, spontano ili ne, započeo je intenzivan razvoj tehnologija unutar same Ukrajine koje će, ispostataviti će se osam godina kasnije, češto biti presudan faktor na bojnom polju. Ukrajinci su pažljivo sastavili listu tehnologija koje je potrebno prioritetno razvijati, to su: bespilotne letjelice, pametna municija te informaciono-tehnološka rješenja. Sve pobrojano savršeno se uklapa u okvire Četvrte industrijske revolucije koju živimo.
Iako je moć rekombinacije skoro pa neograničena, važno je pomenuti još jedan tehnološki specifikum našeg doba. Naime, napredna tehnologija je, posebno na zapadu, tradicionalno razvijana u vojne svrhe te je nakon određenog vremena dobijala svoju civilnu dimenziju. Duga je lista tehnoloških rješenja koje svakodnevno koristimo a koja su inicijalno razvijana u vojne svrhe. Radari, mlazni motori, GPS pa i internet putem kojeg čitate ovaj članak samo su neke od tehnologija koje su pratile pomenuti razvojni put. Početkom 21. vijeka, paralelno sa izumom pametnih telefona ovaj trend je preokrenut te danas imamo „obrnutni transfer tehnologije“ iz civilne u vojnu industriju. Zahvaljujući navedenom stvorene su pretpostavke za ubrzan i znatno jeftiniji razvoj naprednih tehnologija.
Impresivan je spisak ukrajinskih proizvoda nastalih kao plod ovog trezvenog promišljanja i eksploatacije raznih koristi koje je donijela Četvrta industrijska revolucija. Posebno je zanimljiv projekat „Narodnog drona“ (eng. Peoples Drone) čiji je razvoj započela grupa mladih ljudi koji su se na početku sami finansirali uz podršku dobrovoljnih priloga građana, da bi kasnije državne institucije shvatile značaj onoga što oni rade i uzele učešće u projektu. Samo dvije godine kasnije, projekat je izrodio respektabilnu kompaniju za razvoj izviđačkih bespilotnih letjelica čiji se proizvodi danas koriste širom svijeta. Pored navedene kompanije u Ukrajini su osnovane još najmanje dvije firme za razvoj malih bespilotnih letjelica namjenjenih za različite misije. Kompanija UA Dynamics proizvodi male samoubilačke dronove namjenjene za eliminisanje strateški važnih ciljeva dok je Skyeton specijaliziran za proizvodnju izviđačkih letjelica velikog dometa. Osnovana je i jedinica Aerorozvidika koja je isključivo zadužena za zadatke upravljanja bespilotnim letjelicama i IT poslove. Uz bespilotne letjelice koje je nabavila iz Turske i drugih zemalja, Ukrajina je oslanjajući se na vlastitu proizvodnju letjelica uspjela održati ravnotežu u ratu protiv Rusije.
Sasvim je sigurno da će najveće koristi od tehnološke rekombinacije i obrnutog transfera tehnologije imati zemlje u razvoju. Tu se prije svega misli na zemlje koje uživaju kulturološki miks uslijed zapadnih i istočnoevropskih uticaja među kojima je i Bosna i Hercegovina. Vojno-strateški uspjeh hrabrih i pametnih Ukrajinica je praktičan primjer koji dokazuje ovu tvrdnju. Pored Ukrajine, zavidne rezultate na ovom polju imaju male baltičke zemlje poput Estonije, Litvanije i Latvije čiji ukupan broj stanovnika ne prelazi 6 miliona (Estonija 1.3, Litvanija 2.6 i Latvija 1.8 miliona stanovnika).
Zahvaljujući solidnoj industrijskoj bazi, snažanom IT sektor i mladim ljudima koji posjeduju vrijedno inžinjersko iskustvo, naša zemlja ima potencijal za eksploataciju pomenutih tehnologija. Od krucijalnog je značaja što prije preduzeti korake i iskoristiti ovaj potencijal obzirom da tehnologije u razvoju, kroz svoj napredak, vrlo brzo postaju nedohvatljive malim sredinama.
