Građani često pitaju da li Južna interkonekcija znači skuplji gas. Naš odgovor je jasan, veća povezanost tržišta i više izvora snabdijevanja dugoročno znače veću sigurnost i stabilnije cijene, jer zavisnost od samo jednog pravca uvijek nosi dodatni rizik.
Uvaženi domaćini konferencije,
Gospodine Kapo,
Vaše ekselencije gospodine Ginkel i gospodine Alkalaj,
Uvaženi gospodine El Orabi,
Poštovani predstavnici diplomatskog kora, privrede, energetskog sektora, dame i gospodo, srdačno vas pozdravljam i zahvaljujem na pozivu da danas razgovaramo o temi koja je postala jedno od ključnih pitanja savremenog svijeta, energetskoj sigurnosti, trgovini i budućnosti ekonomskog razvoja.
Danas je potpuno jasno da nema stabilne politike, sigurne ekonomije niti dugoročnog razvoja bez stabilnog energetskog sistema. Energija više nije samo ekonomsko pitanje, ona je pitanje sigurnosti i stabilnosti države. Bosna i Hercegovina je svjesna te činjenice i upravo zato radimo na diverzifikaciji energetskog snabdijevanja, novim pravcima dotoka energenata i jačanju domaće energetske infrastrukture.
U tom kontekstu, projekat Južne interkonekcije predstavlja jedan od najvažnijih strateških projekata za Federaciju Bosne i Hercegovine i Bosnu i Hercegovinu u cjelini. To nije samo gasovod. To je projekat energetske sigurnosti, stabilnosti i dugoročne otpornosti države. Federacija Bosne i Hercegovine je početkom 2026. godine napravila ključne zakonodavne korake za realizaciju projekta. Usvojene su izmjene i dopune Zakona o gasovodu „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“, dok se paralelno vode aktivnosti na realizaciji projekta i uključivanju stranog investitora.
Na državnom nivou finaliziran je međudržavni sporazum između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, što predstavlja jedan od ključnih preduslova za početak pune realizacije projekta. Početak građevinskih radova realno se može očekivati u drugoj polovini 2026. ili početkom 2027. godine. Puštanje gasovoda u funkciju očekuje se između 2028. i 2029. godine, posebno imajući u vidu plan Evropske unije da do 2028. godine značajno smanji zavisnost od ruskog gasa.
Posebno je važno naglasiti da se projekat razvija uz saradnju sa partnerima iz Sjedinjenih Američkih Država, što dodatno potvrđuje njegov strateški značaj i međunarodnu podršku. Jedan od ključnih razloga izgradnje Južne interkonekcije jeste smanjenje zavisnosti Bosne i Hercegovine od samo jednog pravca snabdijevanja i otvaranje pristupa evropskom tržištu prirodnog gasa preko terminala za ukapljeni prirodni gas na Krku.
To znači da Bosna i Hercegovina dobija mogućnost pristupa različitim izvorima gasa iz različitih dijelova svijeta. I veoma je važno naglasiti da cilj nije vezivanje za jednog dobavljača, nego upravo suprotno, stvaranje sigurnijeg sistema sa više mogućnosti snabdijevanja. Građani često pitaju da li Južna interkonekcija znači skuplji gas. Naš odgovor je jasan, veća povezanost tržišta i više izvora snabdijevanja dugoročno znače veću sigurnost i stabilnije cijene, jer zavisnost od samo jednog pravca uvijek nosi dodatni rizik.
Planirani kapacitet Južne interkonekcije procjenjuje se na oko milijardu i po kubnih metara gasa godišnje. To nije kapacitet samo za današnje potrebe, nego i za budući razvoj Bosne i Hercegovine. Danas Bosna i Hercegovina nema dovoljno razvijenu unutrašnju gasnu mrežu koja bi odmah mogla koristiti pune kapacitete, ali upravo ovaj projekat otvara mogućnost širenja gasifikacije prema Hercegovini, centralnoj Bosni i Tuzlanskom kantonu. Zato su planirani odvojci prema Mostaru, Livnu, Travniku, Jajcu, Tuzli i drugim gradovima, kako bi gas postao dostupan i građanima i industriji širom Federacije Bosne i Hercegovine.
Prirodni gas danas posmatramo kao tranzicijsko gorivo u procesu postepenog smanjenja oslanjanja na ugalj. Međutim, važno je naglasiti da energetska tranzicija ne znači gašenje energetskog sistema preko noći. Bosna i Hercegovina je još uvijek značajno oslonjena na proizvodnju električne energije iz uglja i upravo zato tranzicija mora biti postepena, odgovorna i socijalno održiva. Ne smijemo dozvoliti da energetska tranzicija ostavi hiljade ljudi bez perspektive.
Zbog toga zajedno sa Svjetskom bankom provodimo projekat „Pravedna tranzicija“, koji podrazumijeva podršku rudarskim sredinama, nova ulaganja, prekvalifikaciju radnika i stvaranje novih ekonomskih prilika u sredinama koje su decenijama bile oslonjene na rudarsku industriju. Paralelno s tim, Bosna i Hercegovina mora snažno razvijati obnovljive izvore energije. Imamo ozbiljan potencijal solarne, vjetro i hidro energije.
Posebno želim naglasiti značaj hidropotencijala srednje Drine, koji predstavlja jedan od najvećih razvojnih energetskih potencijala u ovom dijelu Evrope. Projekti na srednjoj Drini mogu dugoročno povećati proizvodnju čiste energije i dodatno stabilizovati elektroenergetski sistem.
Kada govorimo o energetskoj sigurnosti, ne možemo govoriti samo o gasu i električnoj energiji. Jednako važan segment jeste sigurnost snabdijevanja naftom i naftnim derivatima. Zato Federacija Bosne i Hercegovine ulaže značajne napore u jačanje kapaciteta Terminala Federacije. Nakon više od četiri decenije vraćen je željeznički transport u Terminal Blažuj, čime smo ponovo uspostavili važan logistički pravac za snabdijevanje energentima.
Istovremeno radimo na obnovi terminala u Bihaću, pripremi projekta za Mostar i jačanju skladišnih kapaciteta širom Federacije Bosne i Hercegovine. Cilj je jasan, da u svakom trenutku imamo stabilan sistem koji može odgovoriti na globalne poremećaje tržišta i eventualne krize snabdijevanja.
Međutim, nijedna ozbiljna energetska tranzicija nije moguća bez kvalitetnog zakonodavnog okvira. Upravo zato je Federacija Bosne i Hercegovine u proteklom periodu usvojila tri važna energetska zakona, čime smo napravili ozbiljan iskorak u usklađivanju sa evropskim energetskim pravilima i stvaranju sigurnijeg investicionog okruženja. Ti zakoni predstavljaju važan temelj za razvoj energetskog tržišta, privlačenje investicija, ubrzanje energetske tranzicije i jačanje energetske sigurnosti Bosne i Hercegovine.
Federaciji Bosne i Hercegovine i dalje nedostaje zakon o gasu, koji je neophodan za uređenje tržišta, razvoj novih interkonekcija i sigurnije funkcionisanje gasnog sektora. Također, potreban nam je i zakon o javno-privatnom partnerstvu, koji može otvoriti prostor za snažnije investicije i dodatno unaprijediti saradnju sa međunarodnim partnerima, uključujući i transatlantske investitore. Na državnom nivou posebno je važan zakon o gasu Bosne i Hercegovine, koji bi omogućio otvaranje tržišta, jasnija pravila trgovine gasom i sigurnije funkcionisanje cijelog sistema.
Jednako važan je i državni zakon o električnoj energiji, koji predstavlja preduslov za uspostavljanje organizovanog tržišta električne energije i berze električne energije u Bosni i Hercegovini. To je važno zbog energetske stabilnosti, transparentnijeg tržišta, privlačenja investicija i usklađivanja sa evropskim energetskim pravilima. Posebno želim istaći da smo upravo u oblasti energetike pokazali da se u Bosni i Hercegovini može raditi zajedno. Uspjeli smo sa Republikom Srpskom napraviti zajednički odnos kada je riječ o ključnim energetskim zakonima i reformama, što pokazuje da dijalog i saradnja mogu dati rezultate kada postoji zajednički interes.
Energenti su, uz trgovinu, postali jedna od glavnih tema razgovora između država regiona. Tokom razgovora sa ministrima energetike iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore otvorili smo važna pitanja energetske sigurnosti, regionalnog povezivanja i zajedničkog odgovora na izazove energetske tranzicije. Zaključak svih tih razgovora bio je vrlo jasan, a to je da nijedna država danas ne može sama odgovoriti na energetske izazove. Regionalna saradnja postala je ključ stabilnog energetskog sistema.
Za privrednike koji su danas ovdje posebno je važna jedna poruka – energetska tranzicija nije samo izazov nego i velika razvojna šansa. Evropske regulative, uključujući mehanizam prekograničnog oporezivanja emisija ugljika, već mijenjaju tržište i kompanije koje se na vrijeme prilagode zelenim standardima biće konkurentnije na evropskom tržištu.
Upravo zato ćemo u Tuzli organizovati konferenciju „Energetski zaokret 2“, na kojoj ćemo okupiti predstavnike institucija, energetskih kompanija, međunarodnih partnera, stručnjake i privredu kako bismo razgovarali o budućnosti energetskog sektora Bosne i Hercegovine. Naša vizija do 2050. godine jeste moderan, stabilan i energetski sigurniji sistem, sa većim udjelom obnovljivih izvora energije, novim gasnim pravcima, jačom regionalnom saradnjom i većom otpornošću na globalne energetske krize. Struka mora voditi procese, politika treba pružiti podršku, a svi zajedno moramo donositi odluke koje će ostaviti stabilan energetski sistem generacijama koje dolaze.
I upravo zato su transatlantski odnosi, trgovinska saradnja i partnerstva sa međunarodnim saveznicima od strateške važnosti za Bosnu i Hercegovinu. Jer energetska sigurnost danas više nije pitanje samo jednog sektora ili jedne države, ona zavisi od saradnje, povjerenja i sposobnosti da zajednički gradimo stabilne i otporne sisteme. Zato su nam transatlantski odnosi važni, kako bismo osigurali sigurnije snabdijevanje energentima, otvorili nova tržišta za domaću privredu, privukli investicije i dugoročno obezbijedili stabilnost energetskog sistema Bosne i Hercegovine.
Hvala.